Ustavni sud BiH odgodio je donošenje odluke o zahtjevima Željka Komšića i Šefika Džaferovića, članova Predsjedništva BiH u prošlom sazivu, o odluci Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg u RS ne priznaju, da poveća broj delegata u Domu naroda FBiH.

Kako je saopšteno iz Suda BiH, odluka u ovom predmetu nije donesena te da će se o tome odlučivati na nekoj od narednih plenarnih sjednica.

Šmit je ovu odluku nametnuo kako bi se ubrzalo formiranje novih vlasti i omogućilo da legitimni predstavnici hrvatskog naroda mogu biti adekvatno zastupljeni u federalnom Domu naroda, ali je ta odluka donijela nove probleme jer je sada SDA odredbe Šmitovih izmjena iskoristila da delegati u njihovom klubu u federalnom Domu naroda blokiraju izbor organa vlasti na nivou entiteta.

Odlučujući o zahtjevu Denisa Zvizdića, bivšeg zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH o tome da se vrati državljanstvo za bivše građane koje žive u državama koje sada dopuštaju dvojno državljanstvo, dok im zakon u BiH to onemogućava, sud je zaključio da je navedena odredba citiranog zakona u saglasnosti sa Ustavom BiH, čime je Zvizdićev zahtjev odbijen.

“U ovoj odluci Ustavni sud je ukazao da svaka država ima pravo svojim ustavom i zakonima odrediti ko ima pravo na njeno državljanstvo. Država ima široko polje slobodne procjene prilikom propisivanja uvjeta za dobijanje državljanstva i međunarodno pravo je u tome ne ograničava. Ustavni sud nije uočio da se zakonodavac propisujući sporne uslove za vraćanje državljanstva BiH kretao van polja slobodne procjene ili da je ograničio neko drugo pravo zainteresiranih lica ili da osporene odredbe propisuju kriterije koji su kao takvi proizvoljni”, objašnjeno je iz ove parvosudne institucije.

Ustavni sud se izjasnio i o Zvizdićevom zahtjevu oko pravila za obavezno isticanje zastave BiH, te je zaključio da je osporenom odredbom zakona izmjenjena suština ustavne odredbe iz člana III Ustava BiH.