Vlast na zajedničkom nivou u BiH mogla bi biti neuobičajeno brzo formirana, za razliku od prethodnih postizbornih godina, a analitičari smatraju da je jedan od razloga za to i činjenica da ovaj put predstavnika SDA nema za pregovaračkim stolom.

Trenutna situacija pokazuje da su SNSD, HDZ BiH i stranke koje su okupljene oko SDP-a BiH u političkom bloku pod nazivom “osmorka” veoma blizu da se u idućim danima dogovore o detaljima i formiraju novi saziv Savjeta ministara. Već je, načelno, podržana Borjana Krišto (HDZ BiH) za predsjedavajuću, a i u rukovodstvo Predstavničkog doma Parlamenta BiH izglasani su kadrovi iz te tri političke grupacije, koje donekle imaju usaglašenu platformu te politike djelovanja u mandatnom periodu 2022 – 2026. godine.

Pojedinci optimistično očekuju da bi Savjet ministara BiH mogao da bude formiran, ako ne do kraja ove godine, onda sigurno u prvim danima 2023, a sagovornici “Glasa” su saglasni da je ovaj razvoj situacije posljedica toga što stranka Bakira Izetbegovića ne učestvuje u razgovorima, ali i što se bliži odluka o dobijanju kandidatskog statusa za BiH.

Politikolog Vojislav Savić kaže da je očigledno da je odsustvo “SDA kao najtoksičnijeg političkog partnera u BiH, uz Željka Komšića”, rezultovalo time da se mnogo lakše razgovara i da se ne stvaraju problemi i situacije koje ne vode nikuda, a bez ikakve potrebe.

– Treba podsjetiti da je upravo SDA inicijator većine najvećih političkih kriza u BiH od rata pa naovamo, a možda najveća kriza i prekretnica u pogoršanju odnosa u BiH bila je apelacija Ustavnom sudu zbog Dana Republike i onda znamo šta je sve uslijedilo poslije. SDA je izgubila politički potencijal, kadrovi su joj se rasipali godinama, a savezništvo sa Komšićem, koji ima problematičan politički kredibilitet, pomogao je da se vještački generisane krize iskoriste kao metod da se održe na vlasti još neko vrijeme – istakao je Savić za “Glas Srpske”.

Dijeli i pojedine stavove da je proces formiranja vlasti ubrzan i jer BiH očekuje status kandidata, ali naglašava da u ovoj zemlji postoji generalna potreba da vlast na svim nivoima bude brzo formirana jer su vremena, kako kaže, veoma osjetljiva.

– Zbog globalnih prilika moramo biti spremni da odgovorimo na potencijalne krize i ekonomske udare, i u takvim okolnostima nemate vremena da se bavite dnevnopolitičkim kalkulacijama, i može se reći da je dobro što SDA nema priliku da spletkari jer nisam siguran koliko su sposobni da prepoznaju ozbiljnost situacije – zaključio je Savić.

Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski za “Glas Srpske” poručuje da sve ukazuje na to da će konačno i brzo biti sklopljena koalicija na nivou BiH.

– Vrlo je moguće sad da aktuelni sastav pregovarača i stranački kandidati diktiraju nešto brži tempo, što baca određeno svjetlo i na postizborne pregovore u nekim ranijim periodima. Izgleda da je SDA, prema onome što sad možemo vidjeti, zaista bila onaj igrač koji je posebnim uslovljavanjima i zahtjevima onemogućavao ili barem otežavao dolazak do kombinacija – kazao je Sitarski i dodao da u svemu imaju uticaja i izmjene Izbornog zakona BiH koje je u izbornoj noći nametnuo Kristijan Šmit sa pozicije visokog predstavnika.

Vlast na zajedničkom nivou je posljednji put relativno brzo formirana nakon opštih izbora 2006. godine, kada je Savjet ministara bio potvrđen već u januaru naredne izborom Nikole Špirića (SNSD) za predsjedavajućeg.

Savjet ministara, sa Vjekoslavom Bevandom (HDZ BiH) na čelu, nakon izbora 2010. je formiran u januaru 2012. godine, a stvari su tek nešto brže išle i nakon opštih izbora 2014. Za predsjedavajućeg Savjeta ministara nekoliko mjeseci kasnije je izabran Denis Zvizdić, tada kadar SDA, dok je nakon izbora 2018. Zoran Tegeltija za predsjedavajućeg Savjeta ministara izabran početkom decembra 2019.

Dobra osnova

Dosadašnje poruke su ohrabrujuće i za Odbor za zaštitu prava Srba u FBiH. Predsjednik Odbora Đorđe Radanović ocijenio je za Srnu da se vlast u BiH prvi put formira na način da nije riječ o čistoj “podjeli fotelja”, već se govori o konkretnim programskim i ekonomskim reformama.

– Platforma, koju “osmorka” usaglašava sa HDZ-om BiH, je dobra osnova za smirivanje međunacionalnih tenzija, što će dovesti do smanjivanja broja krivičnih djela izvršenih iz mržnje i nacionalne netrpeljivosti prema Srbima – poručio je Radanović.