Iako je došlo do značajnog pada cijena crnog zlata na svjetskim tržištima, u posljednjih mjesec dana za čak desetak dolara, cijene goriva na benzinskim pumpama u BiH ostale su “zakovane” ili su tek snižene za koji feninig ili dva.

Posljednji put kada je barel koštao 79 dolara, jedan litar goriva u BiH koštao je od 2,3 do 2,4 marke. Upoređujući to sa sadašnjim cijenama odmah na prvu je vidljiv veliki cjenovni disparitet. Primjera radi, najniža cijena dizela u Sarajevu trenutno iznosi 3,11 KM, a super 98 se prodaje za 2,96. U Banjaluci je pak najjeftiniji dizel 3,10, dok se benzin 95 prodaje za 2,66 KM, a benzin 98 za 3,18 KM po jednom litru.

Otkud tolika razlika, od čak 60 ili 70 feninga, ako je cijena barela u januaru i sada ista? Odgovor na ovo pitanje nismo uspjeli dobiti tokom jučerašnjeg dana od predstavnika naftnih distributera, pa samim tim smo ostali uskraćeni i informacije da li bi u narednom periodu moglo doći do osjetnijeg pada cijena goriva na benzinskim pumpama u BiH.

Prema riječima eksperta za tržište nafte, Vladimira Grujića, koliko god zvučalo nevjerovatno, fenomen brzog poskupljenja goriva kada cijene na svjetskom tržištu rastu i sporog opadanja cijena u slučaju pojeftinjenja nije vezan samo za naše krajeve. Kako je istakao, on je toliko čest u cijelom svijetu, uključujući i razvijene zemlje, da postoji i ekonomski termin “raketa i perje”.

Osvrćući se na današnje cijene koje su daleko veće, za čak 60 feninga, od onih januarskih, iako je vrijednost barela ista, rekao je da je to rezultat neizvjesnosti koje i dalje vlada na naftnom tržištu te kalkulacija koje prave trgovci, ali i rafinerije, ne znajući šta ih sutra čeka.

– Prodajna cijena goriva u Pločama trenutno iznosi oko 2,35. Ako tome dodamo sve troškove, možemo zaključiti da uskoro neće doći do značajnijeg pojeftinjenja goriva na pumpama. Do njega bi, naravno ukoliko ne bude nekih novih poremećaja na globalnom nivou, moglo doći tek za dvije sedmice – navodi Grujić, pozivajući građane da nagrade one benzinske pumpe koje prve snize cijene te tako natjeraju da to i druge urade.

Inače, u posljednjih šest mjeseci cijena sirove nafte na svjetskim tržištima pala je za 44 dolara po jednom barelu, sa 123 koliko je iznosila 8. juna, na oko 79 dolara koliko otprilike iznose i ugovori za decembar, vrativši se na nivo s početka godine.

Do novog pada cijena nafte došlo je zbog “kovid” ograničenja i privrednog usporavanja Kine, ali i polemike koja se vodi unutar EU o ograničenju cijene ruske sirove nafte. I spekulanti su značajno smanjili ulaganja u naftu, ali je i sama recesija i pad privrednih aktivnosti unutar evrozone uticao na ova kretanja, baš kao i očekivanja da bi moglo doći do usporavanja rasta američke privrede, s obzirom da FED zbog visoke inflacije najavljuje novo povećanje kamatnih stopa.

Početkom ove sedmice cijena nafte na svjetskom tržištu prvo je pala na 76 dolara, da bi onda porasla na 79 zbog očekivanja da bi naftna grupacija zemalja OPEK PLUS mogla donijeti odluku da dodatno smanji proizvodnju, ali i nakon spekulacija da bi Kina mogla ublažiti “kovid” mjere nakon što su se rasplamsali protesti u zemlji koja je najveći svjetski uvoznik nafte. Ekonomisti i analitičari ipak smatraju kako bi do kraja ove godine cijena barela mogla ustabiliti na nivou od oko 80 dolara do 85 dolara.

Bez dogovora

Vlade EU nisu uspjele da se dogovore o ograničenju cijene ruske sirove nafte iz mora. Poljska je insistirala da ta granica mora biti niža od one koju su predložile države G7. Još nije određen novi datum za razgovore, iako bi mehanizam ograničenja cijena trebalo da stupi na snagu 5. decembra. Grupa G7 je inače predložila ograničenje od 65-70 dolara po barelu. Mađarska i dvije druge centralnoevropske države koje nemaju izlaz na more obezbijedile su izuzeće.