Predizborna kampanja u Republici Srpskoj polako ulazi u drugo poluvrijeme, a dok kandidati od Novog Grada do Trebinja, među kojima su i lokalni funkcioneri, uvjeravaju da upravo oni zaslužuju mjesto u republičkom parlamentu, sve ukazuje na to da će načelnici i gradonačelnici koji su u “lovu na glasove”, ako ga i osvoje, mandat ustupiti svojim partijskim kolegama.

Na kandidatskim listama parlamentarnih političkih partija za Narodnu skupštinu je veliki broj narodnih poslanika iz još aktuelnog saziva koji su dobili povjerenje stranačkih vrhova da pokušaju da obnove mandat, a uz njih, znatan procenat na listama imaju i gradonačelnici, načelnici te lokalni odbornici.

Iz lista koje je ovjerila Centralna izborna komisija (CIK) BiH vidljivi su primjeri da su čelna mjesta pripadala aktuelnim lokalnim čelnicima. Oni će, pod uslovom da 2. oktobra osvoje dovoljno glasova za ulazak u NSRS, morati da biraju – da li ostaju u fotelji na lokalnom nivou ili će je se odreći zarad one u republičkom parlamentu.

Međutim, iskustva iz ranijih ciklusa upućuju da će gradonačelnici i načelnici ostati na sadašnjim pozicijama, ali će, kako kažu pojedinci sa kojima smo stupili u kontakt, odluka zavisiti od dosta faktora.

Za glasove sugrađana bore se na ovogodišnjim izborima, između ostalih, gradonačelnici Banjaluke Draško Stanivuković (PDP), Bijeljine Ljubiša Petrović (SDS), Laktaša Miroslav Bojić (SNSD), te prvi ljudi Zvornika Zoran Stevanović (SNSD) i Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić (SNSD). Osim njih, funkciju poslanika mjerkaju i čelnici opština.

To su načelnik Novog Grada Miroslav Drljača (SNSD), Kostajnice Nikola Janjetović (SNSD), Prnjavora Darko Tomaš (SNSD), Šipova Milan Kovač (SNSD) kao i Vukosavlja Borislav Rakić (SNSD) te Istočne Ilidže Marinko Božović (SDS).

Bojić za “Glas Srpske” ističe da se trenutno radi punom parom i da su svi usmjereni ka ostvarivanju što boljeg izbornog rezultata.

– O tome ćemo poslije izbornog dana. Postoje hijerarhije i procedure, tako da u ovom momentu ne mogu ništa više reći – kaže Bojić.

Na konstataciju da, ipak, čelni ljudi lokalnih zajednica imaju zadatak da na svoje ime povuku što više glasova, a na kraju ostaju na mjestima sa kojih su krenuli u kampanju iako su “prošli” u Narodnu skupštinu, Bojić kaže da je sve moguće.

– Vjerovatno je veća vjerovatnoća da ću ostati na čelu Gradske uprave, ali ipak ne bih da prejudiciram. Sigurno će biti razgovora sa rukovodstvom stranke, nakon čega će uslijediti i odluka. Nisam jedini gradonačelnik na listi. Tu su i gradonačelnici Banjaluke, Bijeljine i drugih mjesta. U ovom momentu vjerujem da i oni razmišljaju slično kao i ja – zaključio je.

Božović, s druge strane, ima drugačiji stav, moglo bi se reći i zanimljivu kombinaciju ako osvoji mandat u republičkom parlamentu.

– Političku karijeru u Narodnoj skupštini RS vežem za prolazak Jelene Trivić u izbornoj trci za predsjednika Republike. Potpuno sam siguran da će biti nova predsjednica, tako da ću i ja ponovo u poslaničke klupe, a moji sugrađani će birati novog načelnika – rekao je Božović koji će, ako i ostvari mandat, a Trivićeva ne, ostati u fotelji načelnika Istočne Ilidže.

Gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović rekao je za “Glas” da će o odlasku u skupštinske klupe nakon 2. oktobra ili ostanku na mjestu gradonačelnika odlučivati partija.

– Sješćemo, razmijeniti mišljenja i vidjeti šta je najbolje. Imamo već izgrađenog kandidata da može da me zamijeni na poziciji gradonačelnika, tako da nije isključeno ni to da idem u Narodnu skupštinu – rekao je Stevanović.

Analitičari u gotovo svakom izbornom ciklusu upozoravaju da nije dobro što su na listama i osobe za koje se unaprijed zna da, ako i osvoje mandat, neće ga preuzeti. To je, prema njihovim stavovima, prevara jer birači direktno na izborima glasaju za kandidate koje žele da vide u parlamentu RS.

Na to je pred kampanju upozorio sociolog i politički analitičar Drago Vuković rekavši da su odbornici i gradonačelnici tu jer rukovodstvo stranaka procjenjuje da bi povukli više glasova.

– Nije sporno da se kandiduju za republičke pozicije, ali je problem što 99 odsto njih neće, ako uspiju da osvoje mandat, napustiti načelnička ni gradonačelnička mjesta. To je loša stvar. Politički produktivno bi bilo da izabrani, ako prođu za poslanike, budu poslanici, a da njih naslijede drugi na lokalnim pozicijama – zaključio je Vuković.

Pozicije

Birači u devet izbornih jedinica, koliko ih ima u Srpskoj, biraće ukupno 83 poslanika koji bi u idućem četvorogodišnjem mandatu trebalo da kroje republičku politiku. Podaci ukazuju da čak 31 partija i koalicija želi da ima svoje predstavnike u budućem sazivu zakonodavne vlasti u Srpskoj.

Na svim tim listama nalazi se 1.439 kandidata koji traže šansu za ulazak u NSRS, a to znači da za jednu poziciju u prosjeku ima 17 kandidata.