Iza namjere američke administracije da izdvoji 2,2 milijarde dolara vojne pomoći za Ukrajinu i još 18 zemalja, uključujući NATO članice i “regionalne partnere” koji su navodno izloženi opasnosti od ruske agresije, krije se pokušaj Vašingtona da raznim “aranžmanima”, pa i vojnim, pod svoju i kontrolu NATO-a stavi i “izabrane” zemlje, te povuče konačne granice prema Rusiji.

Kaže ovo za “Glas Srpske” general u penziji i bivši načelnik Uprave za strategijsko planiranje Vojske Srbije Božidar Forca, komentarišući odluku administracije predsjednika Džoa Bajdena koja će “izabranim” zemljama omogućiti, kako je navedeno, da u formi američkih grantova i zajmova nabave i kupe oružje i vojnu opremu proizvedenu u SAD.

Na spisku je široki spektar opreme i oružja, od vrhunskih integrisanih sistema vazdušne i raketne odbrane i aviona s fiksnim krilima poput F-16, do “malog” oružja, granata i municije.

Prema riječima Force, oni koji na sve ovo gledaju sa strahom, zbog nekog novog naoružanja, ne treba da brinu, jer plan Bajdenove administracije u ovom slučaju, izuzimajući Ukrajinu, nije izazivanje ratnog sukoba, već stvaranje uslova za postizanje potpune kontrole nad zemljama koje se nalaze na ovom spisku.

– Amerika vlada Evropom. I to nije nikakva tajna. Na ovaj način Vašington stavlja šapu i na ove naše prostore. Ovom vojnom pomoći oni za sebe žele, po mogućnosti trajno, vezati i balkanske države. Neće se libiti da na sve načine podrže one koji su protiv Rusa. Neće žaliti para. Shvatili su da su proteklih decenija izgubili uticaj u određenim zemljama i sada to žele promeniti. Amerika je godinama naoružavala i Avganistan. Na kraju su otišli tamo, i to ne turistički već kako bi se usidrili između Rusije, Kine i Irana. Sada to sidro žele postaviti i na Balkanu – kaže Forca.

Navodi i da to što je ova vojna pomoć planirana i za BiH, ali i samoproglašeno Kosovo, najbolje govori kakve su njihove krajnje namjere – da BiH uvuku pod okrilje NATO-a, čemu se protive vlasti Srpske, a da južnu srpsku pokrajinu i faktički otcijepe od Srbije, odnosno da Beograd prizna “faktičko stanje na terenu”.

Ukoliko američki Kongres, kao što se očekuje, odobri ovu vojnu pomoć od 2,2 milijarde dolara, oko milijardu će biti izdvojeno za Ukrajinu, a ostatak će podijeliti Crna Gora, Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Gruzija, Grčka, samoproglašeno Kosovo, Letonija, Litvanija, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija. Riječ je o zemljama koji se protežu od Baltika do Mediterana, presijecajući široki pojas duž cijele zapadne granice Rusije.

Kako je saopšteno iz Stejt departmenta, ova vojna pomoć omogućiće pomenutim zemljama da “spriječe i da se brane od prijetnji po njihov suverenitet i teritorijalni integritet jačanjem svoje vojne integracije sa NATO-om i suprotstavljanjem ruskom uticaju i agresiji”.

Tu su posebno apostrofirali “istočnoevropske partnere”, koje Pentagon smatra “potencijalno najrizičnijim za buduću rusku agresiju”.

Strategija

Prema riječima direktora Programa međunarodne bezbjednosti u Centru za strateške i međunarodne studije iz Vašingtona Seta Džonsa, SAD su prepoznale problem koji bi mogao eskalirati u narednih tri do pet godina, a to je odbrana NATO-a i zemalja članica ovog saveza jer, kako je istakao – ” Rusija ne odustaje”. Ova američka administracija, objašnjava on, zaključila je da je to veći problem od same Ukrajine, te je stoga odlučila da se više okrene istočnoevropskim zemljama.