Ustavni sud BiH razmatrao je zahtjev sedam bošnjačkih delegata Vijeća naroda Republike Srpske. Prethodno je Ustavni sud Republike Srpske odbacio njihov veto.

“Jer je visoki predstavnik postupao kao institucija zakonodavna supstituirajući, zamjenjujući nadležni organ a to je, u konkretnom slučaju, PSBiH”, rekao je Mirsad Ćeman, potpredsjednik Ustavnog suda BIH.

Ustavni sud BiH donosi političke odluke i u tim odlukama se poziva na praksu, a ne na Ustav BiH, napisao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH na Tviter profilu. Dodik poručuje da Ustavni sud time sam sebe poništava.

“Ustavni sud BiH je tu praksu uspostavio kršenjem Ustava, a sad se poziva na nju. Takve odluke za Republiku Srpsku ne znače ništa”, naveo je Dodik.

Za Nedeljka Čubrilovića, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, odluka Ustavnog suda BiH je još jedan korak ka zaoštravanju političkih prilika u BiH. On je naglasio da visoki predstavnik nema ovlašćenje da donosi zakone.

“Ustavni sud BiH odavno je instrument samo jedne politike i samo jednog naroda u BiH. Isti sud je prije desetak dana donio odluku o privremenom stavljanju van snage Zakona o lijekovima, a danas Odluku o nametnutom Inckovom zakonu. Ovim je Ustavni sud BiH već započeo predizbornu kampanju samo jedne politike u BiH“, smatra Čubrilović.

Ovo je nastavak političkog obračuna. Imamo svoje zakone i donosimo sve što je u našoj nadležnosti u skladu sa Ustavom, poručila je predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović.

“Oni su trebali da proglasi neustavnom intervenciju nekadašnjeg visokog predstavnika Valentina Incka na Krivični zakon BiH zato što nije bio ovlašćen po međunarodnom pravu, ali i po Dejtonskom mirovnom sporazumu da donosi bilo kakve izmjene i dopune zakona niti da ih nameće. Nije bio ovlašten ni da sankcioniše ljude ni bilo šta drugo. Sam sebi je pribavio ta ovlašćenja”, izjavila je predsjednik Srpske.

Ustavni sud BiH je u najmanju ruku mogao da kaže da Ustav BiH, kao ni Aneks 10, ne prepoznaje visokog predstavnika kao zakonodavca, i da ne može zamijeniti zakonodavna tijela, kaže profesor ustavnog porava Siniša Karan.

“Nažalost, zakovan svojim ranijim neustavnim odlukama a u vezi sa odnosom prema visokom predstavniku, Ustavni sud BiH i dalje upada u blato pokušavajući da uvede odluke visokog predstavnika u pravni sistem supstituišući domaće vlasti, u želji da se njegove odluke smatraju domaćim pravom”, ističe Karan.

Reakcije na odluku Ustavnog suda BiH stižu od predstavnika većine stranaka koje djeluju u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Slažu se da sve odluke treba da se donose u parlamentima, a ne kao rezultat nametanja stranih činovnika.