Do zabrane izvoza oblovine, koju je prije dva dana usvojio Savjet ministara BiH, izvoz drveta iz Bosne i Hercegovine konstantno je rastao, posebno u Kinu, koja, kako tvrde dobro upućeni, “ne pita koliko košta”, kako kod nas, tako i u cijelom svijetu.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO), vrijednost izvezenog drveta u Kinu u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 19,1 milion KM, a u istom periodu prošle godine taj izvoz je bio “svega” 8,2 miliona KM. U toku cijele 2021. godine iz Bosne i Hercegovine u Kinu je izvezeno drveta u vrijednosti od 26,6 miliona KM, što je duplo više u odnosu na 2019. godinu.

Istovremeno, osim značajnog povećanja izvoza, podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH govore i da je povećan sam broj izvoznika u Kinu. U prvim mjesecima prošle godine 14 preduzeća izvozilo je drvo u Kinu, dok je u prva tri mjeseca ove godine broj izvoznika bio 26.

Mediji su nedavno pisali da državljani Kine u posljednje vrijeme obilaze pilane na teritoriji Bosne i Hercegovine i mahom otkupljuju trupce hrasta, za koje plaćaju od 600 do 900 KM po kubiku, dok je prosječna cijena hrasta koju “Šume Srpske” naplaćuju oko 230 KM po kubiku.

“Kinezi su tu na terenu, donose torbe sa kešom i otkupljuju trupce, stavljaju ih u kontejnere i voze za Kinu. Cijene su nerealne jer oni imaju velike podsticaje od svoje države i ozbiljno ruše našu konkurentnost. Ono što je najgore oduzimaju nam repromaterijal, tako da naše fabrike za finalnu preradu drveta nemaju dovoljne količine, a ne možemo to da spriječimo”, rekao je nedavno Darko Partalo, vlasnik firme “Drvoprodex”, za portal capital.ba.

U posljednjih nekoliko mjeseci, drvoprerađivači od vlasti su zahtijevali da se zabrani izvoz oblovine, upravo iz razloga što nemaju dovoljno sirovina za preradu i upošljavanje domaćih kapaciteta. Nakon nekoliko pokušaja, Savjet ministara BiH u srijedu je usvojio odluku kojom je zabranio izvoz oblovine, ogrevnog drveta i peleta.

“Smatram da cijene treba obarati i da je ovo nepodnošljivo”, rekao je nakon sjednice Savjeta ministara BiH Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, naglašavajući da je cijena izvoza oblovine, prije svega hrasta, povećana za 400 odsto.

Kada je riječ o Kini, Bosna i Hercegovina nije jedina zemlja koja je na “meti” zbog šumskog bogatstva s ozbirom na to da kineski prerađivači već godinama iz Evrope uvoze oblovinu i drvne sortimente. Evropski parlament još 2018. godine uočio je ovaj problem, kada je razmatrao informaciju u vezi sa odnosima EU i Kine.

U jednom dijelu rezolucije navedeno je: “Preporučuje se donošenje obaveznih kineskih političkih smjernica o odgovornom prekomorskom ulaganju u šumarstvo, koje bi se sprovodile zajednički sa zemljama dobavljačima, uključujući kineske kompanije u suzbijanju nezakonite trgovine drvnom sirovinom.”

U ovom trenutku Kina najviše drveta, prije svega oblovine, uvozi iz Rusije, a u kojoj se sve donedavno uveliko pričalo da će zabraniti izvoz u 2022. godini, a o tom potezu razmišljaju i mnoge druge zemlje, posebno nakon poremećaja na tržištu kada je riječ o energentima. U regionu, Srbija je već zabranila izvoz drvnih sortimenata, a još 2017. godine Hrvatska je na dvije godine zabranila izvoz hrastovine jer se prethodnih godina sjeklo više nego što je trebalo.

GODIŠNJA VRIJEDNOST IZVOZA

2018. 15.104.287,64 KM

2019. 13.925.852,83 KM

2020. 11.940.728,96 KM

2021. 26.641.762,38 KM

UPOREDNI PERIOD

Januar – maj 2022. 19.128.731,57 KM

Januar – maj 2021. 8.226.386,66 KM