Njemačka je nedavno održala samit o što bržem zapošljavanju izbjeglica iz Ukrajine na njemačkom tržištu rada, što će sasvim sigurno uticati i na politiku prema zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana.

Naime, proteklih godina Njemačka je pod pritiskom svojih poslodavaca suočenih s manjkom radne snage značajno olakšala pristup radnika sa zapadnog Balkana i čak je kroz Uredbu o zapadnom Balkanu omogućila zapošljavanje i radnika za nekvalifikovane poslove. Međutim, Vlada te zemlje bila je suočena s opasnošću da bi preveliki odliv radnika sa zapadnog Balkana mogao oslabiti matične zemlje i dovesti do ekonomskih i socijalnih nemira, što ne bi bilo u njemačkom interesu. Zbog toga su, uprkos pritisku njemačke industrije, uveli ograničenja, poput uvođenja kvota od 25.000 radnika godišnje kako bi onemogućili prevelik odliv radne snage sa zapadnog Balkana.

Sada, međutim, u Njemačku dolaze stotine hiljada izbjeglih Ukrajinaca i Njemačka je, po svemu sudeći, našla adekvatnu konkurenciju za radnike sa zapadnog Balkana.

Na samitu je Hubertus Hajl, njemački ministar za rad, izjavio da ukrajinske izbjeglice predstavljaju kvalifikovanu radnu snagu pogodnu za njemačko tržište rada te je s predstavnicima njemačkih udruženja poslodavaca, sindikata i Agencije za zapošljavanje Njemačke razgovarao o organizovanju kurseva za njemački jezik, a želi i uvesti proceduru za ubrzanu nostrifikaciju ukrajinskih diploma, posebno kada su u pitanju zanati i tehničke vještine.

“Želimo tim izbjeglicama pružiti perspektivu na našem tržištu rada. Polazimo od pretpostavke da će oni kod nas ostati duže vrijeme i zato je za njihovo integrisanje u naše tržište rada potrebno uložiti zajednički napor”, rekao je on.

Podvukao je da se u namjeri integrisanja ukrajinskih radnika polazi prvenstveno od potrebe da se pomogne ljudima u potrebi, ali da je pitanje zdravog razuma kako to iskoristiti za olakšavanje pristupa tržištu rada i kako tim ljudima omogućiti registraciju boravka u Njemačkoj i dobijanje radnih dozvola.

Što se tiče vještina koje Ukrajinci posjeduju, Hajl je rekao da se radi o kvalifikacijama koje odgovaraju, ali da se često radi o diplomama koje nisu u potpunosti usklađene s njemačkim.

Kako prenose njemački mediji, Komori zanatlija Lineburga, za koju se ističe da je najangažovanija kada je u pitanju tehnička pomoć ukrajinskim radnicima, naglašavaju da ne vide probleme da se Ukrajinci uključe na tržište rada, s izuzetkom zdravstvenog sektora.

S obzirom na to da je Ukrajina zemlja s mnogo industrijskih pogona, za prepostaviti je da posjeduju slične, ako ne i bolje kvalifikacije za njemačko tržište od zapadnog Balkana.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne novine” da je tržište BiH suviše malo da bi moglo značajnije da bude ugroženo od strane ukrajinskih radnika i vjeruje da će se iseljavanje naše radne snage nastaviti.

“U BiH je mala populacija. Mislim da bi se to više moglo odraziti na neke druge zemlje, poput Rumunije ili Bugarske. Bitno je naglasiti da odlazak naših radnika u Njemačku stvara određene probleme nekim kompanijama u BiH”, rekao je on.

Čavalić kaže da nije samo u pitanju Njemačka, već da se svi u Evropi trude da integrišu ukrajinske radnike u svoje tržište, uključujući i susjednu Hrvatsku.

“Blago rečeno, svi se otimaju i bore za ukrajinske radnike. To je vrlo kvalitetna i produktivna radna snaga, koja može donijeti rezultate svakoj ekonomiji”, rekao je Čavalić i dodao da uticaj ukrajinske krize na BiH više vidi u odnosu Evrope prema ruskom kapitalu, odnosno činjenici da postoji sve veći pritisak na kompanije koje žele da nastave poslovanje u Rusiji ili s tom zemljom. Dodao je da je realno očekivati da će se neke kompanije preseliti iz Rusije na zapadni Balkan.

“BiH tu konkuriše sa Sjevernom Makedonijom, Srbijom, Crnom Gorom. Otvoreni Balkan daje dodatne mogućnosti za dolazak stranih kompanija, a to je zaista odlična prilika s obzirom na blizinu granica EU”, zaključio je Čavalić.