U intervjuu za tursku medijsku mrežu TRT World član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović govorio je o specijalnoj akciji Rusije u Ukrajini te značaju tog sukoba posebno u kontekstu prenosa krize na područje zapadnog Balkana.

Kako je naglasio, Balkan nije tako blizu Rusiji kao što je Ukrajina, pa je znatno teže očekivati takav scenario, a između Rusije i Balkana je NATO prostor. Međutim, iako se Rusija ne dodiruje sa zapadnim Balkanom određena opasnost postoji.

Dodao je da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik samo šest dana nakon sastanka u Moskvi s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom otpočeo napad na ustavni poredak BiH kada je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zaključke kojima se narušava Dejtonski sporazum i 27 godine njegove implementacije.

“Dodik nas želi vratiti u 1995. godinu kada su se svi u BiH gledali preko nišana. To je opasno i to se mora zaustaviti. Odgovornost za to imaju prije svega NATO i Evropska unija”, dodao je Džaferović.

Kazao je i da ljudi u BiH saosjećaju s tom situacijom, a politički lideri iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda osudili su agresiju na Ukrajinu dok je jedino Dodik pokušavao opstruirati da se BiH pridruži osudi ruske agresije u Ujedinjenim nacijama, ali u tome nije uspio.

“Ljude u Kijevu (koji se bore za goli život) nazvao je ‘naoružanim bandama’. Istovremeno, više puta je iskazao razumijevanje za postupke Rusije. Time je pokazao da nema saosjećanja za žrtve i da u političkom smislu ne pripada Evropi. Čak i ako je bilo nekih iluzija, euroatlanskoj zajednici mora biti sada jasno s kim ima posla kada je u pitanju Dodik”, istaknuo je Džaferović.

Osvrnuo se na srpske proruske demonstracije ocjenjujući da su proruske demonstracije podržane u Srbiji i unutar Republike Srpske, prvenstveno zato što su javno mnjenje u Srbiji i dijelu BiH pod snažnim uticajem Rusije.

“Vlasti su raspoložene proruski, blagonaklono se gleda na proruske militantne organizacije i na koncu sama vlast u Srbiji i RS ne osuđuje agresiju kao što to svi ostali čine. Istovremeno, ruski potezi u Ukrajini oživljavaju snove o ‘velikoj Srbiji’. Mnogi u Rusiji vide snagu koja bi ih podržala da podijele BiH i pripoje dio njene teritorije Srbiji. Zato smo čuli poruke iz NATO-a da je BiH pod rizikom i zato nam treba podrška NATO-a, a mi ćemo se u svakom slučaju boriti do kraja za BiH”, najavio je.

Uz konstataciju TRT Worlda da su Prvi i Drugi svjetski rat počeli su u istočnoj Evropi, što obuhvata Ukrajinu i pitanje može li treći svjetski rat početi u Ukrajini, Džaferović je kazao da sukob s ovakvim značajem i ovakvim akterima predstavlja opasnost za cijelu Evropu, pa i svijet.

“Međunarodna zajednica nije bez razloga uznemirena. Istorijsko iskustvo govori da sukobi na Balkanu i šire gledajući u istočnoj Evropi imaju potencijal za rapidno širenje. Historijski, iskustvo kaže da je popustljivost u Minhenu 1938. godine dovela do eskalacije nacističke agresije”, podsjetio je.

Napomenuo je i da je pasivnost međunarodne zajednice početkom devedesetih dovela do širenja rata te da su tek intervencijom NATO-a zaustavljeni ratovi u BiH i na Kosovu, a ako NATO bude pasivan sukob u Ukrajini može se širiti, ali ako NATO bude čvrst i odlučan niko neće biti zainteresovan za širenje sukoba, pa ni u BiH i na zapadnom Balkanu.

Smatra da je u Ukrajini aktuelizovano pitanje može li jedna suverena država odlučivati o svojoj budućnosti ili će velike sile odlučivati o tome, a implikacije toga su univerzalne i tiču se cijelog svijeta te ako bi se legitimizirala otvorena agresija i ako bi se svijet složio s time, onda bi umjesto Povelje UN-a važio zakon gole sile i to je siguran put u nove sukobe.

Džaferović je istaknuo da BiH u budućnosti vidi kao članicu Evropske unije i NATO saveza te je dodao da su brojne članice EU-a i NATO saveza imale probleme kakve ima BiH, one su se sporile oko granica, imale su snažne međuetničke napetosti i slično, ali mnoga od tih pitanja su relaksirana kroz ulazak tih zemalja u sistem EU i NATO-a.

“Siguran sam da bi i Bosna i Hercegovina mnoge od svojih problema riješila kada bi postala članica EU i NATO-a. Zato i postoje otpori prema evroatlantskim integracijama kod onih koji odbijaju prihvatiti Bosnu i Hercegovinu”, stava je Džaferović.

Što se tiče volje same Evropske unije za proširenje, Džaferović smatra da će ukrajinska kriza povećati svijest unutar Evropske unije o tome da se na prijem novih članica gleda kao na geopolitičko i sigurnosno pitanje, a ne administrativno.

Na pitanje kakvu ulogu Turska ima u rješavanju dugotrajne političke krize u BiH, Džaferović kaže da ta zemlja ima stabilizirajuću ulogu u BiH i podržava bh. EU i NATO put, a kao članica Savjeta za implementaciju mira podržava 27 godina implementacije Dejtonskog sporazuma.

“Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan daje snažnu podršku BiH, podržava sve narode i očekuje od svih da poštuju cjelovitu BiH. To daje svoje efekte i u kombinaciji sa sviješću o dokazanoj odlučnošću s kojom Turska podržava svoje prijatelje, omekšava one koji su negativno raspoloženi prema BiH”, zaključio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović u intervjuu za TRT World.

Izvor: FENA