Naslovna Bosna i Hercegovina Nepovjerenje i Incko zaustavili rad ministara

Nepovjerenje i Incko zaustavili rad ministara

0

Savjet ministara BiH, izabran prije dvije godine, nije ispunio svoj zadatak, a zbog konstantnog nepovjerenja i ukupne političke krize, mogao bi ostati upamćen kao najneefikasniji u istoriji Bosne i Hercegovine.

Ovo je ocjena političara i analitičara na rad Savjeta ministara BiH, koji je formiran 23. decembra 2019. i koji je u protekle dvije godine održao 45 redovnih i čak 53 vanredne sjednice.

Tog 23. decembra 2019. godine sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH od 42 poslanika prisustvovalo je njih 39, a Savjet ministara izabran je sa 29 glasova za, protiv ih je bilo devet, a jedan poslanik je bio uzdržan. Bisera Turković iz SDA izabrana je za ministarku spoljnih poslova, Fahrudin Radočnić iz SBB BiH za ministra bezbjednosti, Sifet Podžić iz DF-a za ministra odbrane, Staša Košarac iz SNSD-a za ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a za ministra finansija, Vojin Mitrović iz SNSD-a za ministra saobraćaja i komunikacija, Ankica Gudeljević iz HDZ-a za ministarku civilnih poslova i Josip Grubeša iz HDZ-a za ministra pravde.

Ono što je obilježilo rad Savjeta ministara svakako je politička kriza, za koju mnogi kažu da je najveća od Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas, a koju je prouzrokovao Valentin Incko, bivši visoki predstavnik, kada je nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim je, između ostalog, zabranio negiranje genocida. Taj Inckov potez izazvao je krizu, koja traje i danas, što se odrazilo i na Savjet ministara, a da je tako govori i činjenica da nisu zasjedali cijeli avgust, septembar i oktobar ove godine. Kasnije su se sastajali, kako mnogi ističu, samo da bi “ugasili požar”.

Snežana Novaković Bursać, šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu bh. parlamenta, kaže da je prva okolnost koja je uticala na rad zakašnjelo konstituisanje, a startali su sa značajnim nepovjerenjem, nekompletni, jer je uslovljavan izbor ministra za ljudska prava i izbjeglice.

“To je usložnilo odnose i uticalo na povjerenje, koje se proteže svih tih godina. Takođe, na rad je uticala i pandemija kovida-19 i nijednom izvršnom organu u svijetu nije bilo lako raditi, posebno ne Savjetu ministara. Što se tiče ministara koje je delegirao SNSD, mi smo zadovoljni, otkočeni su neki projekti kao što su most i prelaz u Bratuncu, zatim aktivnosti na izgradnji auto-puteva itd. Rad Savjeta ministara BiH neminovno prate opšta kriza i politička situacija”, rekla je Novaković Bursaćeva.

Ono što je činjenica, jeste da se Savjet ministara u ovom mandatu praktično nije ni bavio zakonima, jer su se na dnevnom redu nalazile uglavnom tekuće stvari, informacije, strategije i pojedine odluke.

“Savjet ministara BiH nije mnogo uradio. Ako gledamo kroz zakone, tu nije bilo rezultata jer su iz samo nekoliko uputili u parlament. Više su radili na izmjenama i dopunama i to je ono što je bilo vidljivo. Usaglašavali su i neke finansijske sporazume kojima su se zaduživali entiteti, a ako gledamo 14 prioriteta EU i ono što se traži od BiH – nije bilo pomaka”, rekla je Mira Pekić, poslanica PDP-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH.

I analitičari u BiH ističu da Savjet ministara nije ispunio očekivanja i da je na određeni način ogledalo stanja u zemlji, jer već dvije godine ne igra nikakvu ulogu stvarne ili, kako reče analitičar Slavo Kukić, bar virtuelne vlade.

“Savjet ministara BiH je forma Doma naroda kojim upravljaju nacionalističke poglavice. On ne podsjeća na operativno tijelo izvršne vlasti po scenariju kakve su vlade u svim zemljama svijeta”, rekao je Kukić, dodajući da će se ovaj saziv Savjeta ministara pokazati kao najneefiksaniji.

On ističe da je posljednja sjednica Savjeta ministara BiH sve pokazala, jer kada je zafalilo para i kada treba donijeti odluke za novac, odmah su se sastali i to završili kako bi ostali na vlasti i zaustavili socijalna talasanja.

Exit mobile version