Naslovna Republika Srpska Kojić: Tužilaštvo BiH nastavlja praksu neprocesuiranja ratnih zločina nad Srbima

Kojić: Tužilaštvo BiH nastavlja praksu neprocesuiranja ratnih zločina nad Srbima

0

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske Milorad Kojić rekao je Srni da Tužilaštvo BiH, nažalost, nastavlja hašku praksu neprocesuiranja ratnih zločina nad Srbima donošenjem odluke o nesprovođenju istrage u vezi sa zločinom nad 39 Srba na području Prijedora 30. maja 1992. godine.

Kojić je naveo da je riječ o dokumentovanom slučaju u kome su ljudi ubijani, ranjavani, a izvršen je i brutalan napad na obilježeno sanitetsko vozilo.

“Ako to što se tada desilo u Prijedoru nema karakter zločina, šta ima?”, upitao je Kojić i dodao da ako to nije ratni zločin ne vidi svrhu rada i postojanja Tužilaštva u smislu uspostave vladavine prava i jednakosti građana pred zakonom.

On je naglasio da ovakva praksa u pravosuđu BiH postaje iritirajuća, ali je poručio da zločin nad Srbima u Prijedoru neće biti zaboravljen, jer je, između ostalog, upisan u knjizi “Republika Srpska u odbrambeno-otadžbinskom ratu”, kao trajnom dokumentu.

Nekadašnji Centar javne bezbjednosti Banjaluka podnio je 28. septembra 2010. godine izvještaj o napadu na Prijedor protiv Asima Muhića, Kemala Alagića, Jasmina Blaževića, Ferida Delkića, Halima Mešića, Edina Čajića, Merima Čauševića, Slavka Ećimovića, Suada Karagića, Izeta Mešića i Nedžada Babića zbog osnova sumnje da su počinili krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, protiv ranjenika i bolesnika, protiv ratnih zarobljenika i krivično djelo organizovanje grupe ljude i podstrekavanje na činjenje krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Prema saznanjima Srne, izvještaj je teretio Muhića, Alagića, Ećimovića, Mešića i Karagića da su planirali, pokrenuli, naredili, učinili i podstrekavali činjenje krivičnog djela ratnog zločina nad civilima, naseljima, pripadnicima Vojske Republike Srpske i licima zaštićenih međunarodnim pravom.

Krivična djela izvršena su nad 39 lica srpske nacionalnosti i to 20 pripadnika Vojske Republike Srpske (osam njih je ubijeno, osam ranjeno i četiri zarobljeno) i 19 civila (šest ubijeno, 13 ranjeno).

U tadašnjem izvještaju, uz brojnu dokumentaciju i izjave svjedoka o svim ubijanjima i zarobljavanju vojnika i civila tog 30. maja 1992, između ostalog, zadokumentovan je i napad na policijsku stanicu i vozilo saniteta, što dodatno dokazuje apsurdnost obrazloženja Tužilaštva BiH, koje je 11 godina analiziralo dostavljenu dokumentaciju da bi na kraju donijelu odluku o nesprovođenju istrage.

Exit mobile version