Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da pitanje statusa Kosova i Metohije ne treba odvajati od pitanja statusa Republike Srpske, a da bi konačnim rješenjem smatrao Srpsku u savezu sa Srbijom sa dijelovima koje Srbi mogu perspektivno da kontrolišu, kao što je sjever Kosova.

Dodik je rekao da bi to, uz jačanje snage autoriteta srpskog naroda u Crnoj Gori koje bi Srbiji trebalo da približi Crnu Goru, bio neki konačni okvir.

“Konačno rješenje /pitanja Kosova i Metohije/ formalno gledano pripada Srbiji. Ali, kao Srbin, i mi koji ovdje živimo i kao pripadnici tog naroda smatramo da imamo legitimno pravo na jedno važno, naše istorijsko, nacionalno i narodno pitanje. Mi smo uvijek jasno govorili naše stavove”, rekao je Dodik u intervjuu za beogradski “Telegraf”.

On je istakao da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uspio da ponovo pokrene srpsko nacionalno pitanje, koje je bilo potpuno izgubljeno, u trenutku kada se većina Srba pomirila sa tim da je pitanje Kosova završeno i da će jednog dana biti izvršena njegova verifikacija.

“Na sjeveru Kosova postojala je snažna, politički organizovana struktura, ali je ogroman pritisak Zapada doveo do njenog urušavanja. Mislim da je Vučić to uspio da postavi na dnevni red razgovora i da nema konačnog rješenja pitanja Kosova bez stava Srbije”, rekao je Dodik.

On je naveo da Republika Srpska na tom polju radi ono što je u njenoj mogućnosti – onemogućila je da BiH, “kao neka teritorija, međunarodni provizorijum”, prizna samoproglašeno Kosovo, ali i ne popušta u stavu se Albancima sa Kosova i Metohije olakša ulazak u BiH.

“Drugi u Bosni to žele. Muslimani to žele, odmah bi priznali Kosovo. Ali, kada bi pomenuli Republiku Srpsku, odmah bi bili spremni da uzmu pušku. To govori da su dvolični i cinici. Ako želite da priznate Albancima na Kosovu državu, onda priznajte i Republiku Srpsku kao državu. Onda bi možda bili principijelni, možda bi to istorijski bilo održivo”, rekao je Dodik.

Dodik je potpuno uvjeren da Vučić vodi odgovornu državnu politiku “sa silnim izazovima koje dobija svakodnevno”.

On je ocijenio da politikom ne treba da se bavi onaj ko ne promišlja šta može biti ovdje za 10-20 godina.

“Mi ne smijemo više da izgubimo nijedno naše ovlašćenje. Mi našu autonomiju moramo da ojačamo. Naša autonomija mora da bude snažnija. Nigdje nijedna autonomija na svijetu nije sebe ukinula, već je jačala. Autonomije u svijetu i u Evropi jačaju. Zašto smo mi problem, ako je to tako?”, upitao je Dodik.

On je ocijenio da su stranci sve vrijeme ponižavali i potcjenjivali srpski narod i srpsku državu, te smatra da “neka vrsta satisfakcije mora da postoji”.

Na konstataciju da su evropske zemlje, pogotovo najmoćnije, poput Njemačke protiv promjene granica, Dodik je rekao da su i oni promijenili sve granice.

“Što se tiče BiH granica je nacrtana. Naša entitetska linija razgraničenja je postavljena. Sada je samo pitanje njene evolucije”, rekao je Dodik.

Predsjednik Republike Srpske je rekao da svoje uvjerenje da će Srbija i Srpska vijek dočekati u jednoj državi temelji na volji srpskog naroda.

“Ovaj narod za razliku od ranije, kada je lako potezao oružje zbog odbrane slobode, mora da nauči da to brani putem institucija koje treba da izgradi, i snage i volje, koje iskaže na izborima i referendumu”, naglasio je Dodik.

On je ocijenio da, uprkos tome što je institut referenduma produkt demokratskog Zapada, stranci neprimjereno reaguju protivljenjem kad god Srbi u Srpskoj pomenu referendum jer znaju šta misle.

Govoreći o Deklaraciji o opstanku srpskog naroda, Dodik je naveo da je dokument uglavnom finalizovan i da treba da bude formalizovan odlučivanjem u institucijama.

On je naveo da je potpuno uvjeren da će to biti učinjeno u trenutku koji vlast u Beogradu procijeni kao najoptimalniji.

“Mi smo to u Republici Srpskoj uradili na nivou vlade. Veoma smo razumni u tom pogledu, znajući da je fokus te priče stavljen na pregovore oko Kosova i da to na neki način odvlači svu pažnju i snagu vlasti u Srbiji”, naveo je Dodik.

On kaže da ponosan što su u izradi Deklaracije angažovani značajni autoriteti iz oblasti srpskog nacionalnog identiteta, koji su pomogli u definisanju opšteprihvatljivog teksta Deklaracije.

“Ona bi trebalo da ima snage i zato se čeka najpogodniji trenutak i to tako treba razumjeti. A, ne da to mi donosimo iz nekog dnevnog razloga”, rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske ističe da nije ni ekstreman, ni netolerantan čovjek, ali smatra da je prošli vijek bio vijek stradanja Srba iz njihovog najvećih zabluda, poput Jugoslavije.

“U ovom vijeku Srbi moraju definisati svoje osnovne nacionalne interese i državnu politiku i da kažemo da je to ono o čemu sam pričao – državno jedinstvo Srbije i Republike Srpske sa dijelovima Kosova, koje možemo perspektivno da kontrolišemo, čak i nekom integracijom sa Crnom Gorom. Smatramo da mogu doći neki drugi vladari u Crnoj Gori, koji mogu da imaju neko drugo mišljenje o tome”, rekao je Dodik.

Dodik kaže da to možda neće doživjeti u ovom trenutku, ali da želi da neko ko se za 50 godina bude bavio onim čime se on bavi, ima uporište da je nekome u uspjelo da to postavi kao nacionalni program.

On je podsjetio da su Nijemci od Drugog svjetskog rata pa do početka devedesetih godina bili odvojeni i da su funkcionisali kao zasebne države, pa su se na kraju integrisali.

“Po kojoj to logici neko misli da se srpski narod neće jednog dana integrisati, ali se prihvata logika da se Albanci mogu integrisati i kažu ževo sada ne postoji granica između Albanije i Kosovaž. Izvinite, po kojoj to logici i zašto?”, upitao je Dodik.

On je ocijenio da je potrebno “okupiti kvantum, intelektualni i politički, koji će stati iza projekta” srpskog nacionalnog programa u čijoj bi bazi trebalo biti državno jedinstvo Srbije i Republike Srpske.

Ne žuriti u EU kada svi govore da se raspada

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da treba vidjeti kakva će biti “kretanja” i ne žuriti u EU kada svi govore da se ona raspada.
“Samo njihovi ambasadori po službenoj dužnosti govore lijepo – neće govoriti ružno. Ali, mi vidimo da je tamo migrantska kriza, kao i da su evro i druga pitanja napravila problem u samom funkcionisanju Evrope”, rekao je Dodik.

On je istakao da njemački kancelar Angela Merkel, koja je prije pet godina bila dominantan lider u Evropi, sada nema sigurnu poziciju ni u samoj Njemačkoj, da je i italijanska vlada rekla da je Evropa problem, da Britanija izlazi iz EU.

“To su sve pitanja koja moraju ozbiljni ljudi da postave. EU je istorijska pojava. Ona nije postojala pre 50 godina. Ona je postojala kao politička volja jednog broja ljudi ili država. Da li je neko siguran da će za 10 godina postojati volja da ona opstane? Da li zbog toga, mi treba da damo svoj suverenitet ili njegove elemente da bi ušli u tu imaginaciju?”, upitao je Dodik za beogradski “Telegraf”.

On kaže da 99 odsto naših ljudi u inostranstvu teško živi i tek rijetki od njih uspiju da naprave velike biznise.

Predsjednik Republike Srpske rekao je da je sredinom ove sedmice imao žestoku debatu sa ambasadorom Velike Britanije u BiH Edvardom Fergusonom tokom sastanka u Banjaluci, kada mu je poručio da u Srpskoj ne sjede ljudi koji će izvršavati zadatke.

“Bila je žestoka debata. Ali, oni moraju da razumiju da ovdje ne sjede ljudi kojima će oni dati zadatak da ga izvrše. On je rekao da je nezadovoljan percepcijom koju narod ovdje ima o Britaniji, koja navodno ovdje nešto pomaže, ali nas niko ne pita o toj pomoći – da li mi to hoćemo ili nećemo? Oni smatraju da smo mi nedostojni i da treba da budemo konzumenti te pomoći bez ikakvog pitanja”, rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske je istakao da razumije da mora da vodi dijalog sa Velikom Britanijom, ali je naveo da ne mora da se slaže sa njima.

On je Fergusona tokom sastanka podsjetio da je Velika Britanija u BiH poslala visokog predstavnika Pedija Ešdauna da Srbima “uradi ovo što je uradio”, da je poslala Rezoluciju u Savjet bezbjednosti UN da se glasa da se Srbi proglase za genocidni narod u prošlom vijeku, da su izmislili paravojne formacije, što je objavio “Gardijan”, pa poslije toga u komitet britanskom parlamentu razmatrao da se Republika Srpska masovno naoružava.

“A, mi smo legalno kupili 2.000 pušaka, jer je čitava policija u Republici Srpskoj imala 700 pušaka. I vi ćutite na to i pošaljate nam 40 visokosofisticiranih specijalaca koji ulaze u medije i mreže. Šta mislite, ambasadore, da ste na našem mjestu?”, upitao je Dodik.

On kaže da mu je Ferguson odgovorio da “nije bila dobra komunikacija”.

“Oni misle da su veliki istorijski narodi i imaju pravo na arogantnost, a mi na poslušnost. Moramo jednog dana da kažemo, bez obzira koliko misle da smo mi mali, mi imamo svoj stav i ovo je naš stav”, poručio je Dodik.

Predsjednik Srpske je podsjetio Fergusona da je Velika Britanija bombardovala Srbe, a sada očekuje da im se za to zahvale.

“Britanci su bili vodeća zemlja u bombardovanju ovdje na kraju rata i bombardovanju Srbije. I vi sada kažete da ste bombardovali Miloševića i da to ne znači ništa. Ma nemoj, molim te. Kako sada ima posljedica bombardovanja?”, rekao je Dodik.

On je poručio britanskom ambasadoru da se i Srpska može okrenuti Istoku, baš kao Britanija koja je funtu stabilizovala tako što je napravila aranžman sa Kinom.

“Zar ne mislite da i mi možemo da se okrenemo tamo? I da vi niste nama jedini pogled?”, upitao je Dodik.

Dodik je rekao je da BiH nije na pragu NATO-a, niti je bilo šta o tome potpisano i dodao da je to potpuna laž i propaganda.

“BiH nema MAP. Nema odluke o ulasku u NATO. Da bi zemlja ušla u NATO, mora se donijeti odluka o tome. Neki je donose na referendumu, neki u parlamentu. Mi nismo ni u prilici da o tome odlučujemo, ali ono o čemu smo mogli, rekli smo i donijeli našu rezoluciju u parlamentu – Republika Srpska je vojno neutralna”, rekao je Dodik.

On kaže da sigurno neće dozvoliti bilo šta što je suprotno od kretanja Srbije.

“Ako Srbija, iz nekog razloga, i nas bude pitala o tome, i ako zajednički odlučimo da idemo u NATO, mi ćemo ići. Ali, bez Srbije to sigurno nećemo. Sada ne postoje ni minimalni uslovi za to”, rekao je Dodik.

Dodik je podsjetio da je Rusija u Partnerstvu za mir sa NATO, što je institucionalni okvir saradnje, kao i Srbija i BiH, te da je prije 10-15 godina čak i Rusija bila spremna da pregovara o ulasku u NATO, ali je tada bilo priče o tome da se uspostavi MAP – proces prilagođavanja i ulaska u NATO, koji traje sedam-osam godina.

“Onda su nam postavili da je uslov za MAP da mi predamo svoju imovinu, što mi ne damo. I taj MAP nije ni donijet, ni usvojen. NATO je u Talinu prije sedam-osam godina rekao da se ne može /ući u ovaj savez/ dok se to ne uradi, a mi kažemo da nećemo. Ne damo našu imovinu, jer to nije previđeno Ustavom ni Dejtonskim sporazumom. Pogotovo ne damo na ovakvu aroganciju”, rekao je Dodik.

On je podsjetio da se NATO u BiH miješao na kraju rata na muslimansko-hrvatskoj strani, što je poznato.

“Nije poznato da je NATO podržavao činjenicu da se odluka o imovini prebaci na neki navodni sud, koji opet nema ustavnu osnovu u BiH, i pozdravio kada sud donese neku odluku. Mislili su da ćemo mi to prihvatiti. Nećemo to prihvatiti”, rekao je Dodik.

Ostavi poruku