Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je danas da je Vlada opredijeljena da se brzi putevi i auto-putevi grade svugdje /u BiH/ gdje je to moguće, ali da je nerealan način na koji se javnosti predstavlja priča o početku izgradnje auto-puta Sarajevo-Beograd.

Komentarišući izjavu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da je izgradnja auto-puta Sarajevo-Beograd dogovorena i da će početi ove godine, Cvijanovićeva je rekla novinarima u Banjaluci da je to više jedna dobra priča za javnost.

„Kada sve to saberete u kilometre, cijene i iznose, onda vidite da to nije baš tako sjajno“, rekla je premijer Srpske.

Ona je navela da bi voljela da priča o brzim putevima i auto-putevima bude realnost, ali da u to nije sigurna, jer je riječ o projektima ogromne vrijednosti.

„Mislim da treba da utvrđujemo prioritet po prioritet i tako realizujemo te projekte. Pri tome, finansiranje ukupnih projekata brzih puteva i auto-puteva zahtijevaće kombinaciju različitih sredstava, investitora i kreditora, počev od Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke i drugih“, objasnila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da se u operativnom, političkom, ustavnom i svakom drugom smislu mora voditi računa o nadležnostima entiteta, koja su jasna, kao i da se ne preuzimaju obaveze u ime Predsjedništva BiH ukoliko nije postignut zajednički stav te institucije.

„Kada je riječ o nedavnom sastanku /Izetbegovića sa predsjednicima Srbije Aleksandrom Vučićem i Turske Redžepom Tajipom Erdoanom u Itsanbula/, nemam ništa protiv da neko to radi i dogovara određene stvari, ali kada je riječ o institucionalnom postupanju, onda se zna kako se postupa. Možete kao pojedinac negdje da učestvujete i to nije problem, ali ovo nije bila pozicija Predsjedništva sa aspekta tri njegova člana koji nešto definišu i usvajaju određene platforme, na osnovu čega neko od njih istupa“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da se ne može reći – „gradićemo put“, a da se ne poštuju entitetske vlade i resorna ministarstva koji u tom smislu imaju svoje planove i usvojene transportne strategije.

Bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović rekao je juče da bi izgradnja auto-puta Sarajevo-Beograd mogla da počne krajem ove godine i da bi već iduće sedmice u BiH trebalo da dođe važna delegacija Turske sa kojom je u kontaktu ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara Ismir Jusko.

Prva tranša od MMF-a sasvim izvjesna

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je prva tranša aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/ sasvim izvjesna jer su se stekle pretpostavke za zaključenje prvog pregleda, te da ne očekuje da će biti problema u vezi sa zakonom o osiguranju depozita na nivvou BiH, kao jednim od preostalih uslova.

Cvijanovićeva je novinarima u Banjaluci rekla da su dodatnim redefinisanjem Pisma namjere neki rokovi prolongirani jer su i u MMF-u smatrali da neke stvari nisu vrijedne toga da budu politički taoci kada se zna da su druge pretpostavke ispunjene.

„Ne očekujem neke posebne probleme. Njihov fokus je sada bio na usvajanju budžeta, nakon što su akcize riješene“, dodala je Cvijanovićeva.

Osvrćući se na uslov MMF-a da Investiciono-razvojna banka Republike Srpske odgovara Agenciji za bankarstvo, premijer Srpske je rekla da su se djelimično bavili IRB-om, a da u dopunskom Pismu namjere ima dio koji se odnosi na IRB i na koji način će se modifikovati zakon ili eventualno reorganizovati.

„Nastavićemo razgovore sa MMF-om o toj temi ali nisam baš sigurna da će biti baš sva ta rješenja koja su naglašena. Mislim da će se kroz razgovore doći do nečega što će značiti veću stabilnost IRB-a, bolju organizovanost i eventualno restrukturisanje“, pojasnila je Cvijanovićeva.

Govoreći o projektu Svjetske banke za podršku zapošljavanju, Cvijanovićeva je rekla da on nije blokiran, već ima nekoliko faza.

„Projekat je davno definisan, a potvrđen je u okviru Reformske agende. Išli smo prema parlamentu, usvajali na Vladi, ali cijeli program treba da se ratifikuje i da se odobri od BiH. Nekoliko puta sam prozivala parlamentarce zbog sporih ratifikacija i nekih drugih procedura i vjerovatno je i to jedna od stvari koja se desila kao problem“, dodala je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, važno je da je Vlada Srpske sa poslodavcima definisala na koji način će se realizovati taj program jer ima različitih modaliteta, a nema problema sa aspekta Republike Srpske.

Cvijanovićeva je zaključila da ratifikacija treba da bude samo tehnička faza jer ona slijedi nakon što se sve dogovori.

Nema jedinstvenog registra poljoprivrednih gazdinstava BiH

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da nema jedinstvenog registra poljoprivrednih gazdinstava BiH.

Ona je pojasnila da Srpska ima svoje podatke i registar o poljoprivrednim gazdinstvima.

„Pretpostavljam da i drugi entitet ima registar, iako tamo i kantoni imaju nadležnosti koje se odnose na poljoprivredu“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona smatra da treba, radi različitog međunarodnog izvještavanja, omogućiti povlačenje podataka iz različitih centara, koji se neće objediniti u jedan registar, jer za tim nema potrebe, ni nadležnosti.

„Ako treba da izvještava o određenim stvarima, u čemu je problem da se povuku podaci iz Republike Srpske i Federacije BiH i napravi izvještaj koji treba da ide kada je u pitanju poljoprivreda?“, upitala je Cvijanovićeva.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović rekao je juče da je na sjednici Savjeta ministara prošla informacija o unapređenju Registra poljoprivrednih gazdinstava i Registra klijenata u BiH i informacija o aktivnostima na uspostavljanju poljoprivrednog informacionog sistema u BiH.

„Informacija je prošla, što ne znači da je stanje po pitanju informacionog sistema i Registra sjajno i da nemamo određenih problema. Problema imamo, ali nastojimo da postignemo odgovarajuće dogovore sa nižim nivoima vlasti, odnosno, Republikom Srpskom, Federacijom BiH i kantonima, jer je dio nadležnosti i na kantonima“, rekao je Šarović.

On je ocijenio da je radi približavanja BiH EU važno da budu uspostavljeni registri i informacioni sistem sa jednom centralnom bazom podataka koje se nalaze u entitetima, kako bi se lakše planirale aktivnosti u oblasti poljoprivrede i ruralnog

Ostavi poruku