Hrvatska je na sve načine pokušavala da spriječi izložbu o Jasenovcu, koja će danas biti otvorena u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku, ali je odustala kada je lično generalni sekretar ove organizacije Antonio Guteres odobrio postavku o ustaškim zločinima nad Srbima, Jevrejima i Romima – saznaju „Novosti“.
Zvanični Zagreb je diplomatskim kanalima tražio da UN zabrane izložbu u svojim prostorijama, pa su se sa takvim zahtjevom obratili i Guteresu. Kako pišu „Novosti“, po njima je bila sporna fotografija Alojzija Stepinca i njegova strašna misija u pokatoličavanju Srba, kao i isticanje broja nastradalih o kojem se govori u filmu koji je dio postavke.
Poslije ovog manevra Zagreba, kojem očigledno smeta da svijet čuje istinu o zvjerstvima u Jasenovcu, uslijedila je brza reakcija šefa diplomatije Srbije Ivice Dačića. On je od generalnog sekretara UN zatražio i dobio zvanično odobrenje da izložba može da se organizuje.
„Jasenovac – pravo na nezaborav“ je najveća i najmonumentalnija izložba o Jasenovcu koja će prvi put biti postavljena u UN sa sedam tona opreme i eksponata koji će na multimedijalni način Srbiju predstaviti kroz srpsko-jevrejski projekat povodom obilježavanja međunarodnog dana Holokausta.
Specijalni gosti na otvaranju izložbe biće preživjeli – djeca logoraši Jasenovca i Jastrebarskog – iz Srbije Jelena Buhač Radojčić, Smilja Tišma, Gojko Rončević Mraović, a iz Njujorka Eva Kostabel Dojč i David Alkalaj koji su preživjeli Rab, Pag i Jasenovac i koji će se ovom prilikom vidjeti prvi put.
Takođe, prvi put će biti predstavljeni novootkriveni dokumenti o ovom logoru i žrtvama najstrašnijeg stratišta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Kako navode iz MSP, izložba predstavlja skroman doprinos očuvanju univerzalnih vrijednosti čovječanstva i globalnih napora UN u cilju sprečavanja pojave revizije i rehabilitacije neonacističkih i neofašističkih ideologija isključivosti i svih oblika diskriminacije i fanatizma.
Počasni gost izložbe biće Rouzi Stivenson Gudnajt, potpredsjednica Vikimedije i potomak čuvenog Davida Albale, koji je izdejstvovao prvo priznanje Balforove deklaracije.
Prva vlada koja je odobrila Balforovu deklaraciju (podrška jevrejskim težnjama za stvaranje „nacionalnog doma“ u Palestini) bila je Vlada Srbije u egzilu 1917, za vrijeme Prvog svjetskog rata, a primjerak tog dokumenta biće prikazan na izložbi.
