Predstavnici Vlade i poslovne zajednice RS nisu juče postigli dogovor u vezi sa uvrštavanjem prijedloga poslodavaca, čija je suština poresko rasterećenje privrede, u program ekonomskih reformi i budžet za iduću godinu.

Poslodavci kažu da ne odustaju od zahtjeva, a u Vladi ističu da su spremni da razgovaraju, ali da u idućoj godini nije realno očekivati smanjenje stope poreza. Prioritetne mjere poslovne zajednice odnose se na rasterećenje privrede kroz smanjenje poreskih i neporeskih davanja, smanjenje javne potrošnje, a zatražena je i analiza primjene Zakona o radu i situacije na tržištu rada te poboljšanje likvidnosti privrede i vanbudžetskih fondova.

Predsjednik Upravnog odbora Privredne komore RS Mladen Jelača rekao je da su predstavnicima Vlade predstavili zahtjeve od kojih ne planiraju da odustanu.

– Upoznati smo sa prednacrtima strateških dokumenata za iduću godinu, razmijenili smo mišljenja i imaćemo još jedan do dva sastanka na kojima ćemo vidjeti šta je od onog što predlažemo moguće da Vlada uvrsti u konačne verzije budžeta i programa ekonomskih reformi – istakao je Jelača.

Član Skupštine Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić rekao je da poslodavci vjeruju da će Vlada imati razumijevanja za njihove zahtjeve.

– Nadam se da možemo obezbijediti da u ekonomsku politiku budu uvrštena rješenja koja smo predlagali – istakao je Trivić i dodao da je dogovoreno da pregovori budu nastavljeni.

Poslodavci su ponovili da podržavaju uvođenje mjesečne naknade za nezaposlene porodilje, ali insistiraju da to ne smije biti na teret zaposlenih majki.

– U budžetu treba naći sredstva za ovu stavku i da trudničko bolovanje bude refundirano privredi u bruto iznosu – rekao je predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić.

Ministar finansija RS Zoran Tegeltija rekao je da u idućoj godini nije realno očekivati smanjenje stope poreza i doprinosa, jer je Srpska u tom pogledu vezana za nivo BiH.

– Srpska je pri definisanju reformske agende bila spremna da rastereti sektor rada, ali to nije prihvaćeno. Vlada izražava spremnost da i dalje razgovara sa poslodavcima o mjerama koje predlažu – rekao je Tegeltija.

Poslovna zajednica ponovo je na dnevni red stavila i pitanje porodiljskog bolovanja sa zahtjevom da Vlada putem javnih fondova isplaćuje porodiljama platu u bruto iznosu. Poslodavcima Fond za dječiju zaštitu refundira neto platu, dok oni plaćaju prateće poreze i doprinose.

– Bilo bi dobro da naredne godine bude donesen zakon kojim bi bilo definisano da od 2019. godine plaćaju 50 odsto poreza i doprinosa za žene koje su na trudničkom bolovanju – istakao je Tegeltija i dodao da bi od 2020. godine bile ukinute obaveze poslodavaca po tom osnovu.

Naglasio je da je Vlada za podršku zapošljavanju, sa akcentom na realni sektor, planirala da obezbijedi oko 40 miliona KM.

– U kojem periodu će poslovna zajednica biti spremna da povuče sredstva da bi zaposlila određeni broj ljudi kroz refundiranje poreza i doprinosa, ostaje da se vidi. Već početkom naredne godine imaćemo na raspolaganju više od 15 miliona KM – naveo je Tegeltija.

On je naglasio da se zapošljavanjem u privatnom sektoru može obezbijediti stabilan privredni rast i da će budžet u iznosu od 3,3 milijarde KM omogućiti nesmetano funkcionisanje institucija.

– Realna procjena rasta bruto domaćeg proizvoda je 3,6 odsto, ali stopa rasta od četiri odsto, koja je procijenjena do 2020. godine, je ona u kojoj je moguće vidjeti konkretne efekte na zaposlenost i povećanje plata. Budžet koji smo kreirali omogućiće značajne investicije u tri sektora – obrazovanje, zdravstvo i bezbjednost, ali i značajna povećanja izdvajanja za kapitalna ulaganja. Povećaćemo izdvajanja i za socijalnu zaštitu za najugroženije kategorije, a to su trenutno nezaposlene porodilje – rekao je Tegeltija.

Sa predstavnicima Vlade RS danas bi o strateškim dokumentima trebalo da razgovaraju predstavnici Saveza sindikata RS. Jedan od glavnih zahtjeva Saveza sindikata je povećanje najniže plate u Srpskoj u idućoj godini na 418 maraka. Vlada je najbliže stavu da najniža plata bude povećana na 405 sa sadašnjih 395 KM.

Zaposleni

Zoran Tegeltija je naveo da je u martu evidentirano više od 257.000 zaposlenih i da očekuje da statistika iz septembra pokaže 260.000 zaposlenih. On je naveo da su to dobri pokazatelji, koji su rezultat mjera koje Vlada sprovodi kroz akcioni plan zapošljavanja.

Prioritetne mjere koje traži poslovna zajednica

– rasterećenje privrede kroz smanjenje poreskih i neporeskih davanja

– smanjenje javne potrošnje

– analiza primjene Zakona o radu i situacije na tržištu rada

– poboljšanje likvidnosti privrede i vanbudžetskih fondova

– podrška i podsticaji privredi

– unapređenje postupaka kontrole rada pravosuđa

– sistemske reforme

– reforma obrazovnog sistema

Ostavi poruku