Turska serija o liku i djelu Alije Izetbegovića snima se, između ostalog, i na mjestu stradanja i mučenja sarajevskih Srba – u Tarčinu, u logoru Silos. Tako se na mjestu gdje je bilo zarobljeno više od 600 srpskih civila, snimaju scene koje glorifikuju ratnog lidera muslimana iz BiH. Za organizacije iz Republike Srpske, proistekle iz rata, ovo je još samo jedan način provokacije.

720 minuta u šest epizoda – tako su turski scenaristi, sa turskim glumcima zamislili da predstave život Alije Izetbegovića. Scenario, domaćoj javnosti nepoznat, pisali su Turci pod nadzorom svojih istoričara, a već na predstavljanju serije dalo se zaključiti da stiže još jedna jednostrana istorijska priča.

Dokazuju to i lokacije snimanja – naročito ona u Tarčinu, prostoru gdje se nalazio “sarajevski Aušvic” i onom za koga postoje svjedočenja da ih je i glavni lik serije za života obilazio. 25 godina kasnije, obilazi ih njegov sin, ali ovog puta na setu snimanja serije baš o svom ocu.

“Čitav njegov život je ustvari bio borba, otpor, borba sa silama koje su naoko izgledale daleko nadmoćnije u odnosu na njega. Međutim, nisu bile nadmoćne čim ga nisu slomile”, rekao je Izetbegović.

Nisu slomile njega, ali jesu brojne nedužne civile – njih 24 umrlo je baš u logoru “Silos” zbog posljedica fizičkog zlostavljanja, prebijanja, torture i mučenja glađu. Sigurno je da se ove istorijske činjenice u seriji neće naći, ali zato sjećanja čuvaju preživjeli.

Vinko Lale ističe da u 20. vijeku doživijeti takve torture za ljudski um prosto neshvatljivo.

“Kroz Silos u Tarčinu prošlo je preko 700 ljudi, 13 žena, jednu su doveli u sedmom mjesecu trudnoće i bila je logoru. Najmlađi logoraš imao je 14, a najstraiji 82 godine”, priča Spasoje Kovačević.

Za logoraše i organizacije proistekle iz rata ovo je jasna poruka da političko Sarajevo ne odustaje od ideje unitarne Bosne i Hercegovine. Snimanje na lokacijama poput Tarčina i predstavljanje priče po mjeri samo jednog naroda, smatraju u organizacijama, neće donijeti ništa dobro po BiH.

„Koliko animoziteta imaju prema Srbima gdje upravo ovih dana snimaju seriju o Aliji Izetbegoviću u Tarčinu, tamo gdje je on lično naredio da se otvori logor za Srbe. Ovo je fašistički potez od samog režisera, a pogotovo ljudi koji to dozovljavaju”, istakao je Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske.

Nedeljko Mitrović, predsjednik Republičke organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, naglasio je da je gotovo nemoguće snimanje ovakvog jednog filma koji će izazvati samo dublje podjele i nepovjerenje u Bosnu i Hercegovinu.

Nemoguće jeste, ali u zemlji apsurda poput BiH, sve je moguće. Još veći apsurd je to što ovo nije prva jednostrana priča o ratnoj istoriji BiH, i priča koja se iz prošlosti vraća u vremenu kada se, bar deklarativno, svi zalažu za mir i jedinstvo, naročito ono u pogledu evropske budućnosti.

Turski scenaristi svoju očaranost likom i djelom Alije Izetbegovića nisu krili, ali su očito zaboravili da u Bosni i Hercegovini i dalje žive tri naroda.

Ostavi poruku