Na graničnom prelazu Rača, pri ulasku u BiH iz Srbije, jutros je uhapšen Srbin Rajko Aničić /58/, zbog navodnog zločina nad civilima u septembru 1991. godine na području Daruvara u Hrvatskoj, dok su u proteklih sedam dana uhapšena još dvojica Srba po hrvatskoj potjernici, saopštio je Dokumentaciono-informativni centar „Veritas“.

Aničić, koji ima državljanstvo i Hrvatske i Srbije, jutros je krenuo svojim kolima u Brčko sa vlasnikom ciglane, kojem je trebalo da otkloni neki kvar kao što je radio do sada više puta, a trebalo je istog dana da se vrati u Srbiju.

Trenutno je u Bijeljini, ali se očekuje da u toku dana bude prebačen u Sarajevo.

Aničić, rodom iz Stare Krivaje kod Daruvara, nije se nalazio na spisku hrvatskog tužilaštva osumnjičenih, osuđenih i optuženih za ratne zločine sa stanjem na dan 31. marta 2013. godine, na kojem je bilo 1.577 imena.

Aničić je napustio zavičaj u prvom velikom egzodusu Srba iz Zapadne Slavonije u decembru 1991. godine, da bi se nastanio u Iloku do decembra 1997. godine, nakon čega je došao u Srbiju, gdje je živio do hapšenja.

„Veritas“ napominje da je juče ujutro crnogorska policija na graničnom prelazu u Bijelom Polju uhapsila Srbina Milana Pavlovića /73/ iz Kuka, opština Slunj, zbog navodno počinjenog ratnog zločina nad civilima na području sjeverne Dalmacije u toku 1991. godine. godine.

Prema „Veritasovim“ saznanjima, Pavlović se zajedno sa Špirom Nikovićem, Ratkom Mladićem, Markom Sunarićem, Slavkom Lisicom, Đurom Karajlovićem, Momčilom Milosavom i Božom Iglendža tereti za paljenje kuća na području Knina, uključujući sela Kijevo, Maljkovo, Potravlje, Satrić i Dabar, te za granatiranje Sinja, Šibenika i Drniša.

Za to djelo mu je presudom Županijskog suda u Šibeniku 1992. godine izrečena kazna od 15 godina zatvora.

Pavlović se nalazio na spisku hrvatskog tužilaštva osumnjičenih, osuđenih i optuženih za ratne zločine sa stanjem na dan 31. marta 2013. godine.

Prema informacijama dobijenim od rodbine, Pavlovića je blokada kasarni u septembru 1991. godine zatekla u Šibeniku u kasarni „Marko Orešković“ u činu zastavnika.

Nakom izlaska iz Šibenika, njegova jedinica je jedno vrijeme ostala na području Grahova i Drvara, a od 1993. godine je penzionisan, pa je jedno vrijeme živio u Đakovici na Kosovu, a onda sa porodicom preselio u Kolašin u Crnu Goru, gdje mu i danas živi porodica.

Pavlović je na dan hapšenja vozom krenuo iz Crne Gore u Irig, gdje je povremeno boravio, a uskoro je trebalo da obavi jedan operativni zahvat u bolnici u Petrovaradinu.

Ima državljanstvo Srbije, ali ne i Crne Gore, a do sada je često prelazio srpsko–crnogorsku granicu.

Osim toga, navodi „Veritas“, hrvatska policija je 16. marta na graničnom prelazu Karasovići, pri izlasku iz Hrvatske u Crnu Goruk uhapsila Srbina iz zapadne Slavonije Čedomira Borojevića /54/, zbog navodno počinjenog ratnog zločina nad civilima na području sjeverne Dalmacije u toku 1991. godine.

Borojević se tereti da je tokom napada JNA na Šibenik od 16. do 18. septembra 1991. godine, kao zapovjednik patrolnog čamca, prenio naređenje članovima svoje posade da se napadne grad Šibenik bez izbora ciljeva paljbom iz svog raspoloživog oružja po civilnim objektima i civilima, s ciljem njihova zastrašivanja i uništenja njihove imovine i zauzimanja grada. Dodaje se da je zbog toga došlo do ugrožavanja života građana i do velikih materijalnih oštećenja stambenih i gospodarskih objekata.

Borojević, prema pisanju hrvatskih medija, posjeduje državljanstvo i Hrvatske i Crne Gore.

Uhapšen je na osnovu raspisane potjernice policijske uprave Šibensko-kninske, što znači da ga nije bilo na spisku hrvatskog tužilaštva osumnjičenih, osuđenih i optuženih za ratne zločine sa stanjem na dan 31. marta 2013. godine.

Nakon hapšenja sud u Splitu je donio rješenje o provođenju istrage i određen mu je istražni zatvor zbog opasnosti od bijega.

Čedomir Borojević dijeli ćeliju sa Kapetanom Draganom, generalom Borislavom Đukić, kapetanom bojnog broda Pavlom Pantićem i Mladenom Graovcem.

Prema saznanjima „Veritasa“, Borojević je još u toku rata napustio vojsku i od tada plovi na raznim brodovima.

U Hrvatsku je prije hapšenja dolazio više puta i nije imao nikakvih problema.

Na osnovu međunarodnih potjernica koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu, širom svijeta do sada je uhapšeno 165 Srba, od kojih su 56 ekstradirani u Hrvatsku.

Od ekstradiranih do sada je protiv njih 20 postupak obustavljen ili je optužba odbijena, uglavnom nakon prekvalifikacije djela ratnog zločina u oružanu pobunu, što ima za posljedicu gubitak obeštećenja za vrijeme provedeno u pritvoru.

„Ovoliki broj obustava postupaka protiv lica sa Interpolovih potjernica ukazuje i na zloupotrebu Interpola od Hrvatske“, ocjenjuje „Veritas“.

Ostavi poruku