Naslovna Republika Srpska Ko ruši kuću prve semberske pjesnikinje?

Ko ruši kuću prve semberske pjesnikinje?

0
Godinama unazad kulturni radnici u Bijeljini pokušavali su da sačuvaju od propadanja rodnu kuću Magdalene Nikolić Živanović, prve semberske pjesnikinje. U tome nisu uspjeli iz više razloga, a ovih dana jedna privatna firma počela je uređivati prostor oko tog objekta.

Radnici firme “Nešković“ ovih dana angažovani su na uređivanju zapuštenog prostora. Njihov šef nam je rekao da još ne može govoriti o tome šta vlasnik firme želi uraditi s objektom. Dodao je da će kuća biti zaštićena da ne bi neko od građana bio povrijeđen prolazeći ulicom.

Takav je ,kažu, dogovor sa vlasnicima kuće. Da li su oni prodali objekat pomenutoj firmi nismo dobili odgovor. U Gradskoj upravi su nam rekli da je to privatno vlasništvo i da nisu dobili nikakav zahtjev za izdavanje građevinske dozvole ili neki drugi zahtjev za građevinskim promjenama na ovoj lokaciji.

Bijeljinska „Prosvjeta“ postavila je na kuću 2006. godine ploču sa Maginim i Dučićevim likom koja je u međuvremnu ukradena. Želja kulturnih radnika je bila da ta kuća postane vlasništvo grada i pretvori se u kulturno istorijski objekat, imali su podršku i SPC koja ima dio vlasništva.

Pjesništvo Magdalene Živanović dolazi do punog izražaja nakon što je krajem 19. vijeka upoznala Jovana Dučića, tada učitelja u Bijeljini. Upoznali su se na Svetosavskom balu u Sokolskom domu u Bijeljini. Dučić je bio i stanar u kući Magdaleninog djeda po majci.

Jovan Dučić i Magdalena Živanović su se tajno vjerili, ali tu vjeridbu i ljubav nisu mogli krunisati brakom.

Napuštena kuća u centru grada godinama je propadala i bila sklonište beskućnicima, da bi 2011. godine izgorio krov. Uspomena na prvu Bijeljinsku pjesnikinju čuva se u gradskoj biblioteci – njene pjesme- objavljene u „Bosanskoj vili“, časopisu za književnost s kraja 19. vijeka.

“Valjevo i Brankovina ponose se Desankom Maksimović, Fruška Gora i Vrdnik ponose se pjesnikinjom Milicom Stojadinović Srpkinjom, a Semberija i Bijeljina mogli su to da imaju u liku pjesnikinje Magdalene Živanović“, istakao je profesor književnosti Slobodan Petrović.

NEMA KOMENTARA

Ostavi poruku

Exit mobile version