OVOGODIŠNJI centar političkog i ekonomskog približavanja „velikog istočnog zmaja“ i centralne i jugoistočne Evrope trebalo bi da bude Beograd.
Kako nam je potvrđeno, domaćin trećeg „kinesko-evropskog“ samita, koji je na inicijativu Pekinga prethodne dve godine održan u Varšavi i Bukureštu, najverovatnije će biti srpska prestonica, u decembru.
Prag je, kako saznajemo, naš protivkandidat za organizaciju ovog velikog međunarodnog samita sa pekinškim partnerima, a premijer Aleksandar Vučić bi prilikom posete Kini 10. i 11. septembra trebalo da izlobira da to bude Beograd.
Premijer je juče najavio mogućnost da veliki broj evropskih i svetskih lidera krajem godine poseti Srbiju:
– Imamo velike izglede da u Beograd dovedemo ne samo kineskog, već još 16 premijera centralne i istočne Evrope na samit koji bi, zajedno sa nama, organizovao Peking. To bi bio najveći skup koji bismo u Srbiji imali posle Josipa Broza.
Na prethodnim samitima, održanim u Poljskoj i Rumuniji, pored zvaničnika ove dve zemlje učestvovali su i lideri Srbije, Slovenije, Mađarske, Slovačke, Češke, Letonije, Litvanije, Estonije, BiH, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Bugarske i Albanije. Najvažnije teme bile su ekonomske, posebno investiranje u infrastrukturu i energetiku.
Srpski državni vrh ne očekuje da održavanje samita u Beogradu u Briselu bude doživljeno kao još jedan „prst u oko“ i okretanje naše zemlje prema Istoku u novoj geopolitičkoj podeli karata započetoj krizom u Ukrajini.
Vučić je poručio da iz EU nije osetio pritisak na Srbiju za uvođenje sankcija Moskvi i ponovio da je njegov stav da se u tom domenu ne slede odluke Brisela. Premijer je, komentarišući izjavu šefa diplomatije Ivice Dačića da očekuje da Brisel pojača „zavrtanje ruku“, rekao:
– Ako pritisak na nekoga treba da postoji, onda je to na premijera. Ja to nisam doživljavao tako, to su bili razgovori, ne uvek laki. Mislim da se poštuje pozicija Srbije. Nalazimo se na evropskom putu, ali je odbijanje da se pridružimo sankcijama Rusiji najbolja moguća politika za zemlju i građane.
Spoljnopolitička pozicija Srbije kada je reč o ukrajinskoj krizi bila je juče tema i u parlamentu, a stranke opozicije, DS i NDS, kritikovale su vlast da se oglušuje o činjenicu da će jačati pritisci da se Srbija priključi zajedničkoj spoljnoj politici EU.
O PUTINOVOJ POSETI SE DOGOVARA
DOLAZAK ruskog predsednika Vladimira Putina u Srbiju, u oktobru, još nije zvanično potvrđen, ali ne zbog problema na relaciji Beograd – Moskva, već zbog komplikovane diplomatske logistike i procedure „ugovaranja“ poseta na ovako visokom nivou – rečeno je „Novostima“ u državnom vrhu. U narednih desetak dana trebalo bi da budu utanačeni svi detalji posete, a Putinov „program“ zavisiće od toga da li će u Beogradu boraviti jedan ili dva dana.
– Čekamo potvrdu za dolazak Putina, a to bi trebalo da bude 19. ili 20. oktobra, na Dan oslobođenja Beograda – rekao je Vučić, i najavio da će Srbiju uskoro posetiti i albanski premijer Edi Rama, šeik Mohamed bin Zajed al Nahjan i predsednik francuske vlade Manuel Vals.