Podizanjem hrvatske zastave i čitanjem imena poginulih u akciji „Oluja“ na kninskoj tvrđavi u prisustvu državnog vrha počelo je danas prijepodne obilježavanje „Dana pobjede i domovinske zahvalnosti“ i 19 godina od akcije „Oluja“.

Među prisutnim su predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Sabora Josip Leko, predsjednik Vlade Zoran Milanović, načelnik Glavnog štaba OS general Drago Lovrić, prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić i drugi članovi Vlade i druge zvanice.

Kolinda Grabar Kitarović dočekana je aplauzom na Trgu Ante Starčevića, a na pomen premijera Zorana Milanovića čuli su se zvižduci.

Kninska crkvena zvona oglasila su se u 9 sati i 43 minute, označivši tačno vrijeme kada su na današnji dan prije 19 godina hrvatske snage ušle u Knin. Nakon podizanja zastave na tvrđavi, Knin je preletjelo pet MIG-ova, od kojih su četiri nedavno bili na remontu u Ukrajini.

Uslijedilo je polaganje vijenaca i paljenje svijeća ispred spomenika na Trgu Ante Starčevića, gdje će biti održana i centralna proslava na kojoj se očekuju govori Ive Josipovića, Josipa Leke i Zorana Milanovića te predsjednika šibensko kninske županijske Hvidre Ivana Vukića.

Koalicija udruženja izbjeglih Srba traži da se Oluja ne proslavlja

U toku jučerašnjeg dana Koalicija udruženja izbjeglica uputila je zahtjev međunarodnoj zajednici da Republika Hrvatska operaciju „Oluja“ ne slavi.

„Naša Koalicija udruženja izbjeglica je apelovala na međunarodnu zajednicu – posebno na EU, OEBS, Savjet Evrope – da zatraže od Hrvatske da ne slavi operaciju Oluja jer se njome, po našem mišljenju, slavi progon Srba“, rekao je Lenta.

On je naglasio da su „tražili da međunarodna zajednica zatraži da se konačno procesuiraju svi odgovorni za zločine protiv Srba, te da se riješe pitanja nestalih lica, vrate imovina i stečena prava i da se osiguraju uslovi za održiv povratak protjeranih Srba svojim kućama.“

Lenta je podsjetio da je sa područja Republike Hrvatske za vrijeme rata protjerano oko pola miliona Srba, da trenutno više od 300 hiljada živi u Srbiji, više desetina hiljada širom svijeta, a svega oko 50 hiljada se vratilo u Hrvatsku.

„Protjerani Srbi, ali i Srbi povratnici, suočavaju se sa velikim brojem problema. Na prvom mjestu jeste civilizacijsko-humano pitanje, pitanje nestalih lica. U Hrvatskoj nema dovoljno političke volje da se ekshumiraju posmrtni ostaci Srba koji se nalaze na poznatim grobnim mjestima“, istakao je Lenta.

 

Ostavi poruku