Među sto nekretnina u državnom vlasništvu koje je hrvatska kancelarija za upravljanje državnom imovinom odlučila da proda ili iznajmi, našli su se i bivši logor na Golom otoku i nekadašnja politička škola u Kumrovcu, rodnom mjestu Josipa Broza.

Svi zainteresovani pozvani su da do 15. septembra dostave ideje o njihovoj namjeni.

Nekadašnji ozloglašeni logor za Informbirovce na Golom otoku, čije se zapuštene zgrade i prateći objekti prostiru na 4.500 kvadratnih metara, već godinama propada.

– Htjeli bismo da osiguramo uslove da se na Golom otoku napravi memorijalno-turistički kompleks. Tamo postoje dijelovi koji su predviđeni za turizam, međutim, nije poenta u tome da mi kao državno tijelo izmišljamo i predlažemo kako staviti u funkciju te objekte – objašnjava direktor kancelarije Mladen Pejnović.

Kaže da će i na Golom otoku i svugdje gdje se nude državne nekretnine moći da se radi samo u skladu s prostornim planovima i da će se nekretnine prodavati i iznajmljivati.

Saborski Odbor za ljudska prava, na prijedlog udruženja bivših logoraša „Ante Zemljar“, još prije pet godina je pokrenuo inicijativu da se donese poseban zakon o Spomen-području Goli otok. Ministarstvo kulture saopštilo je početkom godine da nema novca za formiranje i održavanje takvog spomen-područja. Zapuštene zgrade bivšeg zatvora nalaze se na jugozapadnoj obali Golog otoka, a zatvorski kompleks sastoji se od upravne zgrade izgrađene 1950. godine od kamenih blokova koje su ručno klesali zatvorenici.

Tu su i ostaci zgrade za prijeme i otpuste, zgrada u kojoj su se nalazili karantin i bolnica, raportna zgrada, kompleks „žica“ kako su zatvorenici nazivali skup građevina opasan žicom u kojima su bile barake za spavanje.

Zatvorenici

Prema podacima Udruženja bivših logoraša „Ante Zemljar“ od 1949. do 1956. godine oko 16.000 ljudi osuđeno je na zatvorske kazne zbog navodne odanosti Staljinovom režimu.

Njih oko 12.000 kazne je izdržalo na Golom otoku, a 400 ih nije preživjelo.

 

Ostavi poruku