Predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je nedavnim poplavama pogođeno 58 odsto ukupnog stanovništva Srpske i 40 odsto njene teritorije.

Ona je istakla da je uništeno najmanje 60 odsto stočnog fonda, da su mnogi objekti nepopravljivo stradali i da će morati da budu srušeni, a drugi sanirani.

„Teško su stradali privatni objekti, ali i objekti nekih institucija i na republičkom i na opštinskom nivou. Infrastruktura je teško stradala, kao i poljoprivreda. Stradala je privreda i odmah se postavlja pitanje da li će radnici imati platu i da li će Republika moći da prikuplja izdvajanja koja idu uz platu“, istakla je Cvijanovićeva sinoć za BHT1.

Prema njenom mišljenju, riječ je o kolektivnoj šteti, jer je na područjima pogođenim poplavama koncentrisan veliki broj privrednih subjekata, poljoprivrednih potencijala, resursa i infrastrukture, koji su dovedeni u tešku situaciju.

Ona kaže da za sada nema podataka o šteti, jer se procjene prvo izrađuju na lokalnom i objedinjuju na republičkom nivou, a te aktivnosti su u toku.

„Ušli smo u aranžman sa međunarodnim institucijama – Svjetskom bankom, EU i UNDP-om, koji će nam pomoći da dođemo do dokumenta koji će biti zasnovan na međunarodnim kriterijumima za procjenu štete. To znači da će nam biti lakše da nastupamo prema međunarodnim finansijskim institucijama i u bilateralnim razgovorima sa donatorima“, rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, dolazi faza u kojoj će morati da se ide u obnovu i da se vrati život svim područjima koja su teško postradala.

Premijer Srpske je poručila da će sve institucije sistema biti na raspolaganju kako bi se vratio život u opštine koje su bile teško poharane.

„Vlada Srpske sa lokalnim nivoom mora da koncipira određene mjere. Već smo ušli u intenzivne aktivnosti. Sva ministarstva rade na određenim projektima, odnosno prave program mjera koji ćemo zajedno objediniti kao vladin projekat. Sigurno ćemo morati da ga primjenjujemo u nekoliko narednih godina“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da će prikupljanje sredstava za obnovu biti „teška bitka“ i najavila da će Vlada Srpske na sutrašnjoj sjednici interno razmatrati nacrt prijedloga mjera kako da se prikupljaju sredstva i gdje da budu usmjerena.

Prema njenim riječima, sredstva koja treba da služe za saniranje štete biće odvojena od Budžeta, odnosno to će biti fond solidarnosti.

„Donijećemo zakon. Fond će biti u sklopu programa mjera i imaće nekoliko različitih portfelja, odnosno sekcija – infrastruktura, poljoprivreda i drugo. Na taj način ćemo ga otvoriti za različite vrste pomoći i donacije“, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da će biti i kombinovanog udruživanja sredstava – iz međunarodnih donacija, po osnovu jeftinih kredita iz međunarodnih finansijskih organizacija, a nešto angažovanjem sredstava Republike ili lokalnih zajednica.

„Biće različitih izvora finansiranja, različita upravljačka struktura koja će obezbijediti prisustvo lokalne i republičke vlasti, te međunarodnih donatora“, rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, bilo bi dobro da sada postoji izrađena socijalna karta, jer bi bilo mnogo lakše intervenisati.

Cvijanovićeva je istakla da će se Vlada Srpske osloniti i na donatorska sredstva, iako sama nema velikih očekivanja od međunarodne pomoći.

„Kada se ovakve stvari dogode, onda se mobilišu sve snage i na unutrašnjem i na spoljnom planu. Ali, kako vrijeme protiče shvatite da najveći dio stvari morate da odradite u sopstvenoj režiji, odnosno uz sopstvenu pamet i sredstva“, kaže Cvijanovićeva.

Ona smatra da je dobrodošla pomoć koja se najavljuje od međunarodnih finansijskih organizacija i različitih donatora.

„Očekujem da će to, svakako, pomoći, bar u prvom talasu u kojem moramo dobro da se snađemo i da počnemo odmah da intervenišemo“, naglasila je Cvijanovićeva.

Šteta mogla da bude manja

Predsjednica Vlade Republike Srpske ocijenila je da je šteta od poplava sigurno mogla da bude manja da su postojali jaki odbrambeni sistemi i da se sve radilo prema pravilima.

Ona je poručila da će odgovarati svi koji treba da odgovaraju, te dodala da nisu sve lokalne zajednice podjednako dobro reagovale na ovu situaciju.

„To ne znači da se katastrofa mogla zaustaviti, ali su se posljedice mogle svesti na manju mjeru. Nisu svi spremno odgovorili na taj očigledno veliki problem ili izazov koji je bio pred nama i moraćemo da lociramo odgovornost“, rekla je Cvijanovićeva sinoć za BHT1.

Prema njenim riječima, kad se dese takve stvari svi moraju da budu odgovorni i na zajedničkom zadatku. „Tu se ne gleda ko je muško, a ko žensko, ko je iz koje političke opcije, sa kog nivoa vlasti…“, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da se katastrofama mora baviti uz sistemski pristup, te dodala da se mora mijenjati zakonodavstvo da bi se moglo djelovati lakše, utvrditi i sankcionisati propusti i kako bi bila unaprijeđena legislativa za neku narednu katastrofu.

Cvijanovićeva je rekla da je generala Momira Zeca postavila za povjerenika u Doboju, jer je u tom gradu od prvog dana bila teška situacija i zato što je htjela da drži stvari pod kontrolom.

„U tom periodu nismo mogli da dobijemo na telefon bilo kojeg od lokalnih zvaničnika, a katastrofa ne poznaje nivoe vlasti, nego vam nalaže da sarađujete i komunicirate. Nepotrebne su bile kvalifikacije da uvodim vojnu upravu. To su gluposti“, rekla je Cvijanovićeva, koja očekuje od lokalnih da normalno komuniciraju sa republičkim vlastima.

Cvijanovićeva je rekla da će u gradovima i opštinama u kojima je na snazi vanredna situacija tako ostati još neko vrijeme, s obzirom da predstoje veoma teške aktivnosti koje dolaze nakon katastrofe.

Ona je istakla da je nesrećna i tužna što se, zajedno sa vlastima Srpske, u takvoj nesreći morala boriti sa dezinformacijama plasiranim u medijima.

„Ne mogu da zamislim da jedan medij može da produkuje informaciju koju naziva nezvaničnom u takvoj situaciji. Mnogo su nam otežavale poslove dezinformacije koje su govorile da desetine tijela plutaju po vodi, kako nećemo da objavimo da su stradali ljudi, da će Banjaluka biti poplavljena od hidroelektrane i drugo“, navela je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je Vlada Srpske nastojala da napravi odbrambeni mehanizam i „zid“ prema tim dnevnopolitičkim stvarima i politizaciji.

Cvijanovićeva je istakla da u vrijeme velikih katastrofa i tragedija ne treba vršiti politizaciju i upadati u političke zamke, te dodala da se tu postavlja pitanje nečije ljudske dimenzije.

„Kada je Dan žalosti, nije vrijeme za politička prepucavanja. Nemoralno je tog dana iznositi političke stavove. U situaciji kada ljudima odnosite konzervu hrane, mlijeko ili nešto da prežive, nemoralno je tog dana da se bavite političkim temama – da kritikujete ili da hvalite“, smatra Cvijanovićeva.

 

Ostavi poruku