U Srbiji je danas obilježen Dan državnosti. Predsjednik Tomislav Nikolić uručio je odlikovanja pojedincima i predstavnicima institucija. Premijer Ivica Dačić položio je lovorov vijenac na sarkofag vožda Karađorđa u Crkvi svetog Đorđa na Oplencu.

Svečanim skupovima u Beogradu i Oplencu obilježen je Dan državnosti Srbije.

Predsjednik Srbije položio je vijenac na spomenik Neznanom junaku na Avali, a u Spomen knjigu je napisao: „Današnja Srbija vas je dostojna, dostojna je svih vaših muka i svake kapi krvi, koju ste prolili, za njenu decu i tako će da bude i kada nas više ne bude“. Nikolić je potom, u zgradi Predsjedništva na svečanoj ceremoniji uručio 89 odlikovanja pojedincima i predstavnicima institucija. Dobitnicima odlikovanja Nikolić je rekao da poštovanje rada i stvaralaštva, isticanje izuzetnih i zaslužnih, nije samo značajna satisfakcija dobitnicima priznanja, nego put kojim se izgrađuje društvo i šalje poruka da je vrijedno posvetiti se, stvarati, da će ogromni napori i dostignuća biti primijećeni i nagrađeni.

DAČIĆ: DANAS JE VRIJEME ZA JEDINSTVO

Premijer Srbije Ivica Dačić položio je lovorov vijenac na sarkofag vožda Karađorđa u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu. Čestitajući građanima Dan državnosti, on je rekao da taj praznik nema samo simbolični značaj na oslobodilačke težnje srpskog naroda, već što je mnogo značajnije sjećanje na prve tekovine držanosti i ustavotvornosti i bitku za izgradnju moderne države kakva Srbija želi da bude u budućnosti. „I u to vrijeme u tom Ustavu bilo je zapisano da država Srbija zavisi od turskog sultana i cara. Danas su međunarodni uslovi takvi da govore o tome da Srbija mora grčevito da se bori za svoje državne i nacionalne interese. Vrijeme u kojem smo nije vrijeme za eksperimente sa državnošću, već vrijeme da jedinstveno krenemo putem koji će nas voditi ka sigurnoj budućnosti“, istakao je Dačić.

Prema njegovim riječima, snaga naroda je bila uvijek u tome da prepozna šta je to najbolje za Srbiju, a to je evropski put, ali i očuvanje nacionalnih i državnih interesa. Premijer je poželeo da se Srbija više nikada ne bori za svoju slobodu, već da svakodnevnu borbu vodi za razvoj.

Povodom Sretenja, državnog praznika Srbije i opštinske slave u Zubinom potoku je održana svečana akademija sa koje je ministar Aleksandar Vulin poručio da Vlada Srbije koja god bude bila neće priznati nezavisnost Kosova.

Povodom Dana državnosti delegacije grada Kraljeva, Vojske, Policije, Pokreta veterana i Društva za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Srbije Jovo Kursula, položile su vijence na Spomenik srpskim ratnicima palim za slobodu otadžbine od 1912. do 1918. godine. Na Ljubiću kod Čačka brojne delegacije položile su lovorove vijence i cvijeće.

Princ Aleksandar Drugi Karađorđević, princeza Katarina Karađorđević i princ Filip Karađorđević prisustvovaće proslavi Dana državnosti Srbije u Orašcu i na Oplencu, kao i na prijemu kod predsjednika Srbije, Tomislava Nikolića.

DODIK: NASTAVITI EKONOMSKI OPORAVAK

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poželio je u Beogradu na prijemu kod predsjednika Srbije, povodom 15. februara – Dana državnosti, da Srbija bude jedna od najvažnijih zemalja u regionu i nastavi put ekonomskog oporavka. Dodik je novinarima iz Srpske izjavio da je Sretenje važan dan za Srbiju, te da Srpska želi sve najbolje Srbiji.

„Ovo je prilika da predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću i svim građanima Srbije čestitam ovaj praznik, sa željom da Srbija što više ojača i stabilizuje unutrašnje prilike“, rekao je Dodik.

„Republika Srpska gleda u Srbiju kao mjesto potpunog razumijevanja naše situacije. Ovdje uvijek imamo to razumijevanje. Mislim da je važno da se održavaju dobri odnosi Republike Srpske i Srbije i iz tog razloga ja sam večeras ovdje“, poručio je Dodik.

SJEĆANJE NA BORBU ZA OSLOBOĐENJE

Dan državnosti Srbije slavi se na Sretenje u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine, kad je u Orašcu počela borba za konačno oslobođenje od petovjekovne turske vladavine.

Vrlo brzo nakon toga Srbi su ušli u otvoreni rat sa Turskom, čiju su vojsku nekoliko puta potukli. Najveće pobjede ustanici su izvojevali kod Ivankovca 1804. godine, na Mišaru i kod Deligrada 1805. godine.

Slom ustanka počeo je 1812. godine pošto su Rusi morali da se povuku zbog Napoleonovog pohoda na Moskvu. Potpisan je Bukureški mir, kojim je bilo predviđeno da Srbija dobije autonomiju i da se Turci vrate u Beograd – uslove koje Srbi nisu htjeli da prihvate.

Poslije toga turska vojska napala je oslobođenu teritoriju iz tri pravca. Otpor srpskih ustanika slomljen je padom Beograda 7. oktobra 1813. godine.

Iako ugušen, Prvi srpski ustanak utro je put za dalju borbu Srba za oslobođenje, koja je nastavljena dvije godine kasnije podizanjem Drugog srpskog ustanka u Takovu.

Na Sretenje, 1835. godine, knez Miloš Obrenović proglasio je prvi srpski ustav i jedan od prvih demokratskih ustava u Evropi.

Tvorac jednog od najliberalnijih evropskih ustava tog vremena je Dimitrije Davidović, učeni Srbin iz Austrije i knjažev sekretar. U njemu su bile izražene potrebe srpskog društva za emancipacijom, razbijanjem feudalnih ustanova i autokratske vladavine.

Ovaj datum je uzet kao početak stvaranja moderne srpske države i kao nacionalni praznik se slavi od 2001. godine.

Ostavi poruku