Glavni haški tužilac izjavio je da u BiH postoji ograničena politička volja i nedovoljna sredstva za okončanje preostalih predmeta u vezi s ratnim zločinima.
Bramerc je, podnoseći izvještaj Savjetu bezbjednosti UN, istakao da se među velikim brojem neriješenih predmeta nalaze istražni dosijei koje je prebacio Haški tribunal, a koji nisu efikasno prebačeni sa državnog na entitetske tužioce.
Navodeći da je svakodnevna saradnja sa BiH tekla dobro, Bramerc je rekao da postoje „zabrinjavajuće naznake da se državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina bori sa poteškoćama i potrebna je hitna akcija kako bi se situacija preokrenula“.
Bramerc je pozvao međunarodnu zajednicu da „pomogne BiH da uspješnije zauzme pravac na putu prema odgovornosti za ratna zvjerstva“ i izrazio zabrinutost zbog „čestih političkih napada na pravosuđe u BiH, koje potkopava Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina“.
Glavni haški tužilac uputio je kritike BiH zbog bjekstva nekadašnjeg haškog optuženika Radovana Stankovića iz zatvora u Foči, ističući da je ovaj slučaj „simptom većih problema“ i da je „učinjeno vrlo malo da se on vrati u pritvor“.
Bramerc je pohvalio Srbiju zbog izručenja posljednje dvojice haških optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadžića, ali je zatražio da se sprovede ozbiljna istraga o njihovim jatacima.
„Želimo da vidimo rezultate u istrazi o tome kako su godinama izbjegavali hapšenje. Kada sam u novembru bio u Beogradu, vidio sam da se malo radi na tom pitanju. Želim bolje rezultate za sljedeći izvještaj“, rekao je Bramerc.
Što se tiče saradnje s Hrvatskom, Bramerc je izrazio zabrinutost zbog činjenice da „državni zvaničnici na najvišem nivou u Hrvatskoj i dalje glorifikuju protivpravno ponašanje u ratu i dovode u pitanje nepristrasnost presuda Haškog tribunala“.
Osim toga, kaže Bramerc, nedavno doneseni zakon kojim se proglašavaju nevažećim optužnice u vezi s ratnim zločinima koje je Srbija podigla protiv hrvatskih državljana pojačava zabrinutost Tužilaštva.
„Sve dok se tako nastavi, pomirenje će kasniti i vladavina prava će biti ugrožena“, naveo je Bramerc.
Bramerc je istakao da će saradnja država, naročito onih na području bivše Jugoslavije, i dalje biti od presudne važnosti sve dok postoje predmeti u kojima se vode postupci.
„Nacionalne strategije za ratne zločine, naročito u BiH, bore se sa poteškoćama. Ukoliko se dopusti da one propadnu, nasljeđe Haškog tribunala, zajedno sa pomirenjem i vladavinom prava, naći se u opasnosti“, zaključio je Bramerc.
Ambasador Srbije u UN Feodor Starčević istakao je u obraćanju Savjetu bezbjednosti da je nesumnjivo da Srbija u potpunosti sarađuje s Haškim tribunalom i da joj to daje moralno pravo da insistira da se istraže svi zločini u vezi trgovine ljudskim organima koje je izvršila OVK.
On je rekao da Srbija očekuje da istraga o trgovini organima bude profesionalna, potpuna i efikasna, i da mora da se utvrdi puna istina, a izvršioci privedu pravdi.
