Priznanje nezavisnosti Kosova izazvalo bi u BiH katastrofu, jer će se u njoj moći postavljati pitanje zašto mi nemamo prava koja imaju ovi na Kosovu.
Istakao je to za „Glas Srpske“ politički analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski.
– Jedan od razloga zbog kojih sam bio protiv proglašavanja nezavisnosti Kosova bilo je to što sam smatrao da o Kosovu treba pregovarati nakon što se konačno riješe odnosi u BiH – rekao je Puhovski.
Govoreći o stanju u BiH on je kazao da rata sigurno neće biti, ali da je moguće dugotrajno crkavanje.
– To onda znači da bi se našli u situaciji iz koje nema izlaza – smatra Puhovski.
* GLAS: Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH u evropskim integracijama je negativan, a u njemu se navodi i da su institucije BiH nefunkcionalne. Ko je za to najodgovorniji?
PUHOVSKI: Jedini odgovor na to je da su odgovorni svi stanovnici BiH, jer su u nekoliko navrata glasali za stranke koje su pokazale da nemaju sposobnosti da promijene sadašnju situaciju. S druge strane unutar toga posebno su odgovorne stranačke elite, koje su pokazale potpuni izostanak želje da odustanu od dijela svojih maksimalnih planova.
* GLAS: Koje je najrealnije rješenje za BiH poslije nemogućnosti formiranja Savjeta ministara duže od godinu poslije izbora?
PUHOVSKI: Klasičan demokratski odgovor su novi izbori, ali sam uvjeren da oni ne bi donijeli veliku promjenu, pa se vraćamo na pitanje odgovornosti građana.
* GLAS: Parlamentarna skupština Savjeta Evrope u nedavnom izvještaju je navela da je BiH u najvećoj krizi od 1995. godine. Kakva je vaša ocjena i kako komentarišete izjave pojedinih stranih analitičara da ako dođe do rata u BiH niko ne može reći da nije bilo upozorenja?
PUHOVSKI: Potpuno sam siguran da rata, odnosno masovnog ubijanja ne može biti. Ali mislim da može biti dugotrajnog crkavanja, odnosno da BiH ostane u sadašnjoj situaciji. To onda znači da bi se našli u situaciji iz koje nema izlaza.
* GLAS: Kako ocjenjujete izjavu američkog ambasadora u BiH Patrika Muna da je neophodno reformisati FBiH i da li je ona nagovještaj promjene politike međunarodne zajednice?
PUHOVSKI: Tu se opet pojavljuje ukrštanje spoljnih i unutrašnjih elemenata. Kad je priznata nezavisnost Kosova nasuprot Ustavu SFRJ, stvorena je mogućnost da se priča i o Republici Srpskoj i s tim treba biti načisto. Ne mislim da RS može i treba imati pravo na samostalnost, ali to daje vjetar u leđa onima koji o tome pričaju. Ali puno više im taj vjetar daje činjenica da je realna situacija takva da BiH naprosto ne funkcioniše kao država.
* GLAS: Kako gledate na dešavanja na Kosovu, s obzirom na to da ste bili protiv proglašavanja njegove nezavisnosti?
PUHOVSKI: Jedan od razloga zbog kojih sam bio protiv proglašavanja nezavisnosti Kosova bilo je to što sam smatrao da o Kosovu treba pregovarati nakon što se konačno riješe odnosi u BiH. Kako to nije učinjeno, sada će se moći postavljati pitanje zašto mi nemamo prava koja imaju ovi na Kosovu. Priznanje nezavisnosti Kosova bi u BiH izazvalo katastrofu. Ali u ovoj teškoj situaciji potpune blokade političkog života, ljudi često na ljutu ranu traže ljutu travu.
* GLAS: Koje je najrealnije rješenje za Kosovo?
PUHOVSKI: Iako se radi o akciji i djelovanju koji su protivni međunarodnom pravu, moje uvjerenje je da će Kosovo biti nezavisno. Jer između međunarodnog prava i volje dva miliona ljudi svako razuman mora odabrati volju dva miliona ljudi. Međutim, to stvara enormne političke probleme u Srbiji i mogućnost prelijevanja problema na BiH preko veze Srbije i RS. Situacija je takva da je velika prednost vlasti u Prištini to što drže najveći dio teritorije i imaju podršku najvećeg dijela građana. Njihova slabost je u tome da njihovi glavni saveznici, prije svega SAD, u ovom trenutku nemaju naročit interes za našu regiju. Njih Amerikanci u principu podržavaju, ali nisu spremni da se tuku za ovu regiju, što je loše i za Kosovo i za BiH, jer oni nemaju naročit interes ni za BiH. Bez njih je teško očekivati da bi neko političare u BiH mogao da natjera da pokušaju postići dogovor. Slično važi i za Kosovo, pa je to pozitivno ukoliko se dio agresivnog ponašanja koje se takođe može vidjeti iz Prištine ne pojavljuje kao nešto što ima međunarodnu podršku, jer je EU podijeljena i preslaba. Postoji i opcija podjele Kosova, ali ne bih se na nju kladio sa srpske strane, jer će ona da implicira i pitanje Bujanovca i Preševa. Ako se pristane na etničko stanovništvo na jednoj teritoriji, onda će se postaviti pitanje a šta je sa teritorijom unutar sadašnje najuže teritorije Srbije na kojoj su Albanci u većini. To bi moglo da ima teške posljedice.
* GLAS: Kako u tom kontekstu ocjenjujete negativan stav u njemačkoj javnosti zbog preporuke Evropske komisije da Srbiji dodijeli status kandidata za članstvo u EU i zalaganje da se taj put uslovi priznanjem Kosova?
PUHOVSKI: To je paradoks. Razumijem kad to kaže Njemačka ili neka druga država koja je priznala Kosovo, ali pet-šest članica EU nisu priznale Kosovo. Prema tome ne vidim kakva je logika da se u ime EU traži od Srbije da prizna Kosovo, kad nekoliko članica EU nije priznalo Kosovo, koje se pojavljuje kao uslov za Srbiju.
Ratni zločini
* GLAS: Direktor kancelarije „Amnesti internešnela“ u Briselu Nikolas Berger kritikovao je Hrvatsku zbog odnosa prema ratnim zločinima, ističući da se ne smije dozvoliti njen ulazak u EU dok se ne suoči s tim problemom?
PUHOVSKI: Hrvatska je imala fazu kad se o tome uopšte nije govorilo, pa se s tim krenulo sa zakašnjenjem, ali dosta uvjerljivo. U posljednjih mjesec to je opet zapelo kad su iz Srbije stigle optužnice. Sad smo opet u fazi zaleđenosti. Objektivno, najviše je u tom pogledu učinila Srbija. Hrvatska je negdje u sredini, što sigurno nije dobro za državu koja će prva postati članica EU.
