Britanski politikolog Džejms Ker-Lindzi izjavio je da je podjela Kosmeta „logično rješenje“, ocijenivši da je specijalni izaslanik UN za Kosmet Marti Ahtisari 2006. godine pogrešno vodio razgovore o budućnosti južne srpske pokrajine.
Beograd u narednih nekoliko mjeseci ima posljednju šansu da se možda izbori za podjelu Kosmeta ili uspostavljanje autonomije za Srbe na sjeveru pokrajine, smatra on, dodajući da je „neka vrsta podjele Kosova očigledno rješenje za kosovski problem“.
Ocijenivši da Beograd nije dovoljno uradio proteklih godina da međunarodnoj zajednici ponudi nove opcije za rješenje pitanja statusa Kosmeta, Ker-Lindzi je u intervjuu za „Politiku“ naglasio da je „svjestan komplikovanosti situacije u kojoj se vlada suočava sa izborima, ali ako zaista hoćete da ostvarite neku vrstu podjele Kosova na tome bi trebalo raditi odmah“.
„Prema mom mišljenju, podjela je veoma logično rešenje, jer postoji obilje argumenata zašto bi trebalo sjever Kosova pripojiti Srbiji“, rekao je Ker-Lindzi, koji je viši naučni saradnik Londonske škole ekonomije i političkih nauka, i dodao da je pitanje podjele Kosova „trebalo rješavati znatno ranije“.
On tvrdi da „mnogi ljudi sa kojima je ovdje razgovarao smatraju da je to prihvatljiva opcija, jer bez obzira na uspješnost kampanje Srbije protiv priznanja nezavisnosti Kosova, realnost je da već postoji nezavisno Kosovo“.
„Nažalost, osnovna greška bila je u načinu na koji je Marti Ahtisari vodio pregovarački proces koji je bio potpuno nefer. I apsolutno razumijem zašto je Srbija duboko razočarana i frustrirana cijelim pitanjem, jer je Ahtisari vodio pregovarački proces sa početnom tezom da je nezavisnost Kosova neminovna“, ispričao je Ker-Lindzi.
U toku procesa, kako je dodao, Ahtisari nije čak ni pokušao da razgovara o autonomiji, ili o konfederaciji, već je „imao određen cilj a samo je bila stvar kako doći do tog cilja. Pa to nije bilo posredovanje, to nije bio pregovarački proces“.
U Beču su u februaru 2006. godine počeli direktni razgovori zvaničnika Srbije i kosovskih Albanaca, ali nisu rezultirali dogovorom jer su dvije strane ostale „dijametralno suprotstavljene“ u svojim pozicijima.
Ahtisari je u martu 2007. godine predstavio Savjetu bezebjednosti UN-a svoj prijedlog rješenja koji predviđa da Kosmetu bude dodijeljena međunarodno nadzirana nezavisnost, što je Srbija odmah odbacila.
Ker-Lindzi, koji je u Beogradu predstavio srpsko izdanje svoje knjige „Kosovo – put ka osporenoj državnosti na Balkanu“, naveo je da ni model „više od autonomije, manje od nezavisnosti“ nije dovoljno razvijen.
„I u toku procesa koji je predvodila pregovaračka trojka, Srbija je imala šansu. Tada je na stolu ponuđena i podjela Kosova, ali je Beograd to odbio, premda je već tada bilo jasno gdje sve vodi. Trebalo je tada predložiti da Srbija kontroliše sjever Kosova u zamjenu za priznanje nezavisnosti Kosova“, smatra on.
Prema njegovim riječima, ukoliko Srbija postavi članstvo u EU kao cilj po svaku cijenu onda nema previše prostora za Beograd da ima velike zahtjeve.
„Srpski plan o podjeli Kosova morao bi da bude veoma precizan i detaljan i da uključuje vremenski plan u kojem će biti sproveden uključujući i srpsko priznanje Kosova. I to srpska vlada ne može da uradi a da ne ugrozi svoje evropske integracije“, smatra Ker-Lindzi.
On dodaje da je druga alternativa da Srbija postavi crvenu liniju prema EU i da kaže da ne može da odustane od sjevera Kosmeta, što će imati direktan uticaj na njen napredak ka članstvu u EU.
„Međutim, to je veoma rizična strategija“, ocijenio je na kraju.
