Ministar pravde Republike Srpske (RS) Džerard Selman ocijenio je danas da je pravosuđe RS bolji dio pravosuđa BiH i da u Srpskoj izvršna, zakonodavna i sudska vlast apsolutno funkcionišu.
„Svijetli primjeri pravosuđa RS u ovoj godini su formiranje privrednih sudova, kao i Agencije za upravljanje oduzetom imovinom. Mislim da je pravosuđe RS bolji dio pravosuđa BiH, jer u Federaciji BiH ima tri puta više neriješenih predmeta nego u Srpskoj“, rekao je Selman novinarima nakon prijema delegacije pravosudnih organa kod predsjednika RS Milorada Dodika, povodom 9. januara – Dana i krsne slave RS.
Prema njegovim riječima, u narednoj godini institucije RS vršiće pritisak na zakonodavne organe BiH da se rad Ustavnog suda BiH uredi zakonom, a ne pravilima i da dio apelacione nadležnosti ne bude ingerencija te pravosudne institucije.
Ministar pravde RS je istakao da je potrebno ograničiti mandat sudijama Ustavnog suda BiH, te da će biti zatraženo da stranci ne budu više sudije tog suda.
„Apsolutno je neprihvatljivo formiranje vrhovnog suda BiH, koji nije predviđen Dejtonskim mirovnim sporazumom“, dodao je Selman.
On je naglasio da su odluke Ustavnog suda BiH u slučajevima „Alijagići“ i „Malbašić kompani – Borac Travnik“ neprimjerene.
Selman smatra da u BiH ima daleko manje korupcije nego što to prikazuju pojedine nevladine organizacije.
Predsjednik Advokatske komore RS Jovan Čizmović rekao je da je na sastanku sa predsjednikom Srpske izraženo zadvoljstvo kada je riječ o strukturi, organizaciji i rezultatima pravosuđa u RS.
„Na sastanku je izraženo nezadovoljstvo radom pravosudnih institucija na nivou BiH. Primarno se tu mislilo na Ustavni sud BiH i njegovu apelacionu nadležnost i Sud BiH koji odlučuje o predmetima ratnih zločina i organizovanog kriminala“, pojasnio je Čizmović.
On je napomenuo da je za RS neprihvatljivo formiranje vrhovnog suda BiH i da je to protivno Ustavu BiH, ističući da je potrebno ograničiti mandat sudijama Ustavnog suda BiH.
Predsjednik Osnovnog suda Banjaluka Milan Tegeltija ocijenio je da u RS u potpunosti funkcioniše princip podjele vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku.
On je naveo da problem predstavljaju komunali predmeti i da se to mora riješiti donošenjem odgovarajućih zakona.
