Na povratak u dolinu Neretve čeka oko 5 000 Srba čije kuće nisu obnovljene i da bi njihov problem bio riješen potrebno je da se uključe i entiteti i država i međunarodna zajednica, zaključeno je na današnjem sastanku o problemima povratka Srba, koji je organizovalo Srpsko građansko vijeće Mostar.
Na sastanku je istaknuto da je povratak Srba na područje Mostara veoma spor i kao glavni razlozi za to navedeni su nemogućnost obnove kuća i nemogućnost zapošljavanja.
Predsjednik Srpskog građanskog vijeća Mostar Goran Kosanić, koji se u grad na Neretvi vratio prije devet godina, kaže da je najveći problem povratnika nezaposlenost, jer se ne poštuje odluka o konstitutivnosti naroda pri zapošljavanju Srba u državnim institucijama i preduzećima.
„Ja sam se vratio među prvima. Bez obzira na obrazovanje, ni ja ni supruga nismo zaposleni i živimo od privatnog posla“, ističe Kosanić.
On je napomenuo da nezavnični podaci govore da se u Mostar vratilo oko 4000 Srba, ali da on sumnja u to.
“U grad se vratilo jako malo ljudi, jer nemaju od čega da žive. Nešto značajniji povratak ostvaren je u okolnim naseljima. Ljudi na selu se bave poljoprivredom i preživljavaju na taj način“, naglasio je Kosanić.
Direktor Direkcije za povratak raseljenih lica i izbjeglica Kemal Isaković rekao je da postoji velik interes za povratak Srba u Mostar, ali da u rješavanje ovog problema treba da se uključe država i međunarodna zajednica.
“Osnovni problem je što je povratak Srba bio slab na početku, kada je Međunarodna zajednica najviše ulagala, a sada je to sve manje“, rekao je Isaković.
On je naglasio da problemi povratnika poput penzija, zdravstvenog osiguranja, invalidskih naknada nisu riješeni na nivou države i da se sada to pokušava putem Strategije o održivom povratku.
Kao jedan od najbitnijih problema Isaković je naveo nezaposlenost povratnika i činjenicu da se ne poštuje odluka o konstitutivnosti naroda i zapošljavanju u državne institucije i javna preduzeća po popisu iz 1991. godine.
Isaković je potvrdio da u Direkcije za povratak raseljenih lica i izbjeglica HNK-a ‘nema nijednog zaposlenog Srbina.
