Iz 1 600 masovnih grobnica na području BiH u otadžbinskom ratu ekshumirano je oko 4 200 tijela srpskih civila i pripadnika Vojske Republike Srpske /VRS/, a 1 740 srpskih porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila još traga za svojim najmilijim.
Rukovodilac Operativnog tima RS za traženje nestalih Goran Krčmar smatra da je politika uzela puno maha u „ovoj priči“, posebno u Institutu za nestala lica BiH, o čemu svjedoči i podatak da su prošle godine, od 1 200 identifikovanih tijela, samo 24 srpske nacionalnosti.
Prema njegovim riječima, cilj današnje prezentacije podataka i fotografija masovnih i pojedinačnih grobnica i spiska logora za Srbe, jeste da pokaže istinu o stradanju Srba na prostoru BiH.
„Svjedoci smo da je prošle godine Institut organizovao izložbu o temi `Sve grobnice iz BiH`, ali bez ijedne srpske. Danas imamo prezentaciju oko 80 grobnica na više od 60 fotografija“, rekao je Krčmar u Istočnom Sarajevu povodom obilježavanja 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.
Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS Nedeljko Mitrović rekao je da je od 526 logora za Srbe, koliko ih je ukupno bilo u BiH, 126 bilo na području Sarajeva.
On je naglasio da žrtve rata iz Srpske imaju pravo da ukazuju na kršenje ljudskih prava u BiH, jer mnoge porodice nestalih nisu sahranile svoje najbliže, što predstavlja kršenje jednog od osnovnih ljudskih prava.
„Sljedeće ljudsko pravo koje se krši u BiH je i to što se srpski narod doživljava kao zločinački. Puno je zločina počinjeno nad Srbima, a malo zločinaca je procesuirano. Mislim da još nije dostignut stepen uvažavanja i poštovanja porodica poginulih i nestalih, ali i ratnih vojnih invalida i boraca“, istakao je Mitrović.
On je naglasio da oni zaslužuju najveću pažnju institucija vlasti, javnosti i naroda u RS, jer su žrvovali svoje živote i dijelove tijela za Srpsku.
Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočnog Sarajeva Mirko Vranić rekao je da se na izložbi može vidjeti da su se u logorima za Srbe kršila ljudska prava.
On je ponovio da i 15 godina nakon rata, mnoge porodice ne mogu da pronađu tijela svojih najmilijih da bi ih dostojno sahranile, naglašavajući da su neki zarobljeni Srbi proveli više od 44 mjeseca u logorima, što je više od samog trajanja rata u BiH.
Vranić smatra da BiH, sa ovakvim kršenjem osnovnih ljudskih prava i sa neprocesuiranjem ratnih zločina nad Srbima, ne zaslužuje da bude članica EU.
U spomen-kosturnicama u Istočnom Sarajevu, Nevesinju i Banjaluci nalaze se posmrtni ostaci 620 neidentifikovanih tijela.
Današnjoj prezentaciji prisustvovali su i ambasadori Grčke i Crne Gore u BiH, Prokopius Manzuranis i Dragan Đurović, predsjednica Međunarodne komisije za nestala lica Ketrin Bomberger, predstavnici ruske Ambasade, te lokalne i republičke vlasti.
