Desetoro optuženih za pomaganje u skrivanju generala Ratka Mladića oslobođeno je danas krivice pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu, zbog nedostatka dokaza i zastarjelosti.
Krivice su, zbog nedostatka dokaza, oslobođeni penzionisani vojni pilot Stanko Ristić i njegov sin Predrag Ristić, te Ljiljana Vasković i Borisav Ivanović.
Zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja, optužnica je odbačena protiv ostalih šestoro optuženih – bivšeg oficira Vojske Republike Srpske Marka Lugonje, Ratka Vučetića, kćerke i sina Ljiljane Vasković – Tatjane i Bojana, kao i protiv Saše Badnjara i Blagoja Govedarice.
Optuženi Blagoje Govedarica kažnjen je, ali za neovlašćeno držanje pištolja CZ i 15 metaka, na šest mjeseci zatvora uslovno.
Sudija Dejan Garić rekao je u obrazloženju presude da za četvoro oslobođenih krivice nije dokazano da su izvršili krivično djelo „pomoć učiniocu poslije izvršeno krivičnog djela“, na način na koji je navedeno u optužnici.
On je rekao da nema dokaza da je Ratko Mladić boravio u stanovima koje je u Beogradu iznajmljivao Stanko Ristić, kao i da nije dokazano da je ostalo troje pomagalo Mladiću u skrivanju.
Govoreći o ostalih šest optuženih, Garić je rekao da je u njihovom slučaju zastarjelost krivičnog gonjenja nastupila 2008. godine i u jednom dijelu najkasnije 2009. godine.
Presuda optuženima za pomaganje Ratku Mladiću trebalo je da bude saopštena 4. novembra, ali je tužilaštvo neposredno prije izricanja presude zatražilo izuzeće predsjednika Prvog osnovnog suda i sudije Garića. Zahtjevi tužilaštva su u međuvremenu odbijeni.
Advokati odbrane ocijenili su da je današnjom presudom njihovim branjenicima pobijedila pravda.
Miloš Šaljić, branilac Ljiljane Vasković i njeno dvoje dece, rekao je novinarima ispred Palate pravde da je pravosuđe konačno postupilo u skladu sa zakonom i donijelo odluku „nezavisno od raznoraznih uticaja koji su u ovom slučaju bili više nego očigledni“.
„Sudija Garić je imao dovoljno snage da se odupre pritiscima i da postupi po savesti i zakonu. Važno je da je pravda pobedila“, rekao je Šaljić.
Goran Petronijević, branilac Saše Badnjara, rekao je da je u vezi s ovim predmetom došlo do procesnog presedana, koji je „štetio pravnom poretku“ Srbije i naveo da odbrana još nije donijela definitivnu odluku da li će podnijeti krivičnu prijavu protiv tužilaštva, koje je spriječilo izricanje presude 4. novembra.
„Oni koji su to smislili, naneli su mnogo veću štetu državi, nego što misle da su koristili. Ako je razlog bio da se ova presuda ne objavi zbog izveštaja /glavnog haškog tužioca Serža/ Bramerca, to je moglo da se učini na drugi način, jer niko od ovih ljudi nije neprijatelj države“, rekao je Petronijević.
Desetoro optuženih se teretilo da su od 2002. godine, kada je Mladić napustio vojne objekte u Srbiji, pa do kraja 2005. godine pronalazili i iznajmljivali stanove u Beogradu u kojima se Mladić skrivao, obezbjeđivali mu hranu, telefone i prevozna sredstva.
Prvooptuženi među njima bio je oficir VRS Jovo Đogo koji je u međuvremenu preminuo, a optužnica ga je teretila da je organizovao skrivanje.
Oni su uhapšeni u aprilu 2006. godine i držani u pritvoru skoro osam mjeseci, poslije čega su pušteni da se brane sa slobode.
Suđenje je tokom protekle četiri godine u više navrata vraćano na početak zbog promjene sudskog vijeća, bolesti optuženih, kao i dva neuspjela pokušaja bivšeg Drugog opštinskog suda da se oglasi nenadležnim poslije promjene zakona kada je djelo za koje se terete optuženi prešlo u nadležnost Vijeća za ratne zločine Okružnog suda.
Prvo osnovno tužilaštvo je svojevremeno u završnoj riječi predložilo da se 10 optuženih proglasi krivim i osudi po zakonu, jer je tokom suđenja dokazano da su od 2002. do 2006. godine doprinijeli da Mladić ne bude otkriven i uhapšen, iako su znali da je pred Haškim tribunalom optužen za najteža krivična dela ratnih zločina.
Odbrana optuženih tražila je oslobađajuću presudu, ističući da njihovi branjenici nisu izvršili krivično djelo za koje se terete, pošto Mladić nije pravosnažno osuđen pred Haškim tribunalom, i da protiv njihovih branjenika nema dokaza koji bi potvrdili da su ga oni skrivali.
Rok za žalbu na današnju presudu Prvog osnovnog suda je 15 dana.
