Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović rekao je da se problem izgradnje funkcionalne BiH ne može riješiti isključivo promjenom ustavnih i zakonskih procedura za donošenje odluka u BiH kojima bi se uvela veća unitarizacija ili decentralizacija.Obraćajući se sinoć u Njujorku Savjetu bezbjednosti UN u okviru debate o BiH, Radmanović je istakao da je to pojednostavljeno i opasno rješenje složenog i osjetljivog političkog problema.

„Takav pristup doveo bi u pitanje legitimitet vlasti u složenoj i višenacionalnoj državi, kao što je BiH i uzburkao region koji inače nije potpuno stabilan“, rekao je Radmanović.

Prema njegovim riječima, osnovna pretpostavka za izgradnju funkcionalne države jeste međunacionalno pomirenje i povjerenje, a suština svih reformi u BiH jesu dogovor, razumijevanje, ravnopravnost i tolerancija koje je potrebno podsticati.

„Bez kažnjavanja svih izvršilaca ratnih zločina, iz svih naroda, u BiH se ne može ostvariti međunacionalno pomirenje i izgraditi funkcionalna država. Haški tribunal ocijenio je da BiH dobro sarađuje, tako da su sve druge ocjene o ovom pitanju suvišne“, naveo je Radmanović.

On je istakao da sve promjene u BiH moraju biti zasnovane na vladavini prava. „Zbog toga je neophodna potpuna primjena Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dejtonski sporazum je prije svega sporazum, a ne okvir iz koga se ne može uzimati samo ono što mu odgovara, a izbjegavati izvršenje drugih obaveza“, rekao je Radmanović.

Napominjući da o ostvarenom napretku u BiH Predsjedništvo BiH do sada nije imalo jedinstven stav, Radmanović je istakao da ovom prilikom iznosi stav usaglašen sa druga dva člana Predsjedništva BiH o situaciji u BiH i mogućim pravcima razvoja u budućnosti.

Radmanović je rekao da je danas popularno o BiH govoriti pretežno u crnim tonovima, ali da BiH, za razliku od drugih sličnih područja u svijetu u kojima je angažovana međunarodna zajednica, u cjelini predstavlja pozitivan primjer djelovanja međunarodne zajednice u izgradnji mira.

On je ocijenio da se sve zemlje zapadnog Balkana nalaze na određenom nivou napretka prema EU, te da BiH jeste u malom zaostajanju za susjedima, ali ne toliko koliko neki žele predstaviti – saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

Radmanović je dodao da u BiH postoje različita gledanja na položaj i dalji status Kancelarije visokog predstavnika u BiH /OHR/.

„Ako su nakon rata postojali razlozi za postojanje OHR-a u BiH, petnaest godina nakon toga oni su bitno umanjeni“, rekao je Radmanović, napominjući da je u posljednjem izvještaju za BiH Evropske komisije navedeno da BiH ne može preduzimati dalje korake u procesu evropskih integracija dok Kancelarija visokog predstavnika ne bude transformisana u Specijalno predstavništvo EU.

Govoreći o odlukama OHR-a kojima su izmijenjene odredbe Aneksa – četiri Dejtonskog sporazuma, Radmanović je rekao da je jasno da se pravni akti mogu mijenjati samo na način kako su i doneseni, ako u tim aktima nije predviđeno drugačije, te će zbog toga rasprave o ovim pitanjima biti nastavljene.

„Što se tiče povratka izbjeglica, među domaćim političarima u BiH i dijelovima međunarodne zajednice, postoji nerazumijevanje ovog problema. U stvarnosti ne postoji primjer u svijetu da je u jednoj zemlji urađeno više na povratku imovine izbjeglica nego što je u BiH. Preostaje da se podrži održiv povratak, za koji BiH treba pomoć međunarodne zajednice“, naveo je Radmanović.

Prema njegovoj ocjeni, problem sa kojim se, takođe, treba suočiti međunarodna zajednica je to što se na udaljenosti od pet stotina kilometara zapadnog Balkana (Hrvatska, Srbija, BiH), primjenjuju različiti pravni standardi prava na povratak, čime se čini dodatna nepravda izbjeglom stanovništvu.

Ostavi poruku