Suđenje nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću nastavljeno je jutros u Haškom tribunalu iskazom novog svjedoka optužbe, penzionisanog generala australijske vojske Džona Vilsona, koji je početkom 90-tih godina 20. vijeka u Sarajevu bio načelnik vojnih posmatrača UN i vojni savetnik mirovnih pregovarača lorda Dejvida Ovena, Sajrusa Vensa i Torvalda Stoltenberga.

Pretresno vijeće prethodno je saopštilo da će optuženom ograničiti vrijeme za unakrsno ispitivanje, jer smatra da su njegove procjene vremena „nerazumne“ – javlja dopisnik Srne.

Predsedavajući sudija O Gon Kvon obrazložio je da mu je Vijeće do sada davalo „odriješene ruke, zato što se brani sam“, ali i da mu je „davalo savjete kako da ispituje svjedoke, da ne iznosi komentare i ne čita dugačke izvode iz dokumenata, već da se koncentriše na optužbe koje se odnose na njega“.

Vijeće će ubuduće unaprijed donositi odluku o vremenu za unakrsno ispitivanje i od slučaja do slučaja će odobravati dodatno vrijeme, ukoliko optuženi za to podnese zahtijev.

Za svjedoka koji je danas započeo iskaz, Karadžiću je odobreno sedam sati za unakrsno ispitivanje, umesto traženih 20.

Karadžićev pravni savjetnik Piter Robinson skrenuo je pažnju vijeću da odbrana nije stigla da pregleda dva dokumenta koje joj je optužba objelodanila 17. juna.

Riječ je o dva dokumenta čiji je autor Vilson, a u kojima se kaže kako „Mladić ne slijedi uvijek politička uputstva“, te da će „muslimanska strana možda zaključiti da treba preduzeti ofanzivu, kako bi izazvali stranu intervenciju“. Vijeće će kasnije donijeti odluku da li će odobriti dodatno vrijeme između glavnog i unakrsnog ispitivanja.

Povodom Karadžićeve primjedbe da on ima problema sa svjedocima koji su „pristrasni i bore se i rukama i nogama za tužilaštvo“, sudija Haurad Morison je rekao da su „u vijeću iskusne sudije čiji je jedan od zadataka da profiltriraju pristrasnost“.

Ostavi poruku