Odmah poslije katastrofalnog zemljotresa u Haitiju, SAD su obećale milijarde dolara pomoći, jer Vašington strahuje od „rijeke“ izbjeglica, kao i da bi Haiti mogao postati još jedan punkt za prebacivanje droge u SAD – smatraju mnogi analitičari.

Haiti-6Više od 10 000 američkih vojnika koji trenutno pružaju pomoć na Haitiju poznati su tamošnjem stanovništvu. Posljednji put su marinci bili u zemlji 2004. kada je, uz pomoć multinacionalnih snaga, sa vlasti svrgnut, kako je objašnjeno, korumpirani predsjednik Žan Bertran Aristid.

Takođe, deset godina ranije, 1994. američki vojnici ušli su u Port-o-Prens, kada je protjerana vojna hunta i postavljen isti taj Aristid.

I danas SAD djeluju podstaknute komplikovanom spregom sopstvenih interesa i humanitarnih razloga. Veza između najbogatije i najsiromašnije zemlje zapadne hemisfere je neka vrsta ljubavi i mržnje – navode mediji.

Oliver Glih sa Univerziteta u Berlinu, koji poznaje taj dio svijeta i stručnjak je za Haiti, smatra da je odluka vlade američkog predsjednika Baraka Obame da pošalje vojnike u prvom redu donesena iz humanitarnih razloga. Ali, istovremeno je okrenuta biračima.

Ne smije se zaboraviti da je Obamin prethodnik Džordž Buš teško zakazao 2005. u Luizijani, poslije uragana „Katrina.“ Žrtve su bili crnci, a oni su naravno Obamini birači – podsjeća „Dojče vele“.

Osim toga, određenu ulogu ima i strah da bi Haiti, pored Meksika, mogao da postane carstvo droge. Glih ne vidi neokolonijalne motive SAD. Takve kritike dolaze iz Evrope na račun vojne akcije Amerikanaca na Haitiju.

Glih ipak smatra da većina Haićana, kao i tamošnja vlada, odobrava angažovanje SAD.

„Zbog lošeg iskustva, Haiti je faktički ukinuo vojsku. Postoji samo policija koja nema tehničkih mogućnosti da se izbori sa takvom katastrofom. To se odnosi na raščišćavanje terena i uspostavljanje reda. Uostalom i sama policija je stradala u zemljotresu. Tu su Amerikanci najbrže mogli da ispune vakuum“ – objasnio je on.

Ostavi poruku