Četvrtog dana rasprave o legalnosti jednostrano proglšene nezavisnosti Kosova, Bugarska ocijenila da nije prekršeno međunarodno pravo. Burundi smatra da mišljenje suda neće imati učinak pošto „Kosovo postoji kao činjenica“. Bolivija i Brazil podržali stav Srbije. Rasprava se nastavlja u ponedjeljak.
Pred Međunarodnim sudom pravde nastavljena je usmena rasprava o zakonitosti jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova iznošenjem argumenata Bolivije, Brazila i Burundija koji su ocijenili da je jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova i Metohije kršenje međunarodnog prava, i Bugarske koja smatra da međunarodno pravo ne zabranjuje deklaracije o nezavisnosti, niti secesiju.
Bugarska je u svom izlaganju tvrdila da Kosovo nije prekršilo međunarodno pravo jednostranom deklaracijom o nezavisnosti.
Pravni predstavnik Bugarske Zlatko Dimitrov rekao je da međunarodno pravo ne zabranjuje deklaracije o nezavisnosti, niti secesiju.
„Deklaracija o nezavisnosti Kosova nije narušila nijednu odredbu međunarodnog prava“, ocijenio je Dimitrov, koji je veći dio izlaganja posvetio toku kosovske krize.
Zastupnik Bugarske odbacio je argument više drugih zemalja da je deklaracija o nezavisnosti Kosova bila u suprotnosti sa rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN.
Bugarska je, prema njegovim riječima, uvjerena da je ispravno postupila kada je priznala Kosovo kao nezavisnu državu i da to doprinosi miru i stabilnosti u regionu.
Negirajući da se većina država u svijetu protivi nezavisnosti Kosova, Dimitrov je tvrdio da je „jedna trećina članica UN priznala Kosovo, a da se mnoge druge još nisu izjasnile“.
Predstavnik Burundija Žan d’Aspermon rekao je da „proglašavanje deklaracije o nezavisnosti Kosova nelegalnom ne bi imalo nikakav praktičan učinak“, zato što će „Kosovo postojati kao činjenica“.
Stav Burundija je, međutim, da najviši sud UN svojim tumačenjem pravo na samoopredjeljenje ograniči samo bivše i sadašnje kolonije.
Prema riječima D’Aspermona, sud bi trebalo da utvrdi da „nema prava na stvaranje novih država van procesa dekolonizacije“, ali i da to ne utiče „na postojanje Kosova kao države“.
Na početku današnjeg izlaganja Bolivija i Brazil naglasili su da narod Kosova nije imao pravo na samoopredjeljenje i secesiju, budući da, po međunarodnim propisima, to pravo uživaju isključivo bivše kolonije ili entiteti koji su bili pod stranom okupacijom.
Bolivijski zastupnik Roberto Sarmiento i ambasador Brazila Hoze Medeiroš upozorili su i da „nelegalna“ jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova može imati dalekosežne posljedice za međunarodne odnose.
Insistirajući da je princip teritorijalnog integriteta i suvereniteta ključan za stabilan i miran međunarodni poredak, zastupnici Bolivije i Brazila podvukli su da je rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN štitila cjelovitost tadašnje SRJ, odnosno Srbije.
Izvor: RTS
